Izvor:RTS
Svako četvrto dete u zemlji rođeno je u vanbračnoj zajednici, pokazuje statistika. Pre desetak godina, to je bio slučaj sa svakom šestom bebom. Zajednički život bez potpisa sve je popularniji među mladima, ali i starijima koji su ranije bili u braku
Milica i Dušan imaju jednoipogodišnju ćerku Lolu. Iako im savetuju, nisu se venčali. To što nisu u braku, kažu, razlikuje ih od drugih parova samo po tome što su, prilikom sređivanja dokumenata za ćerku, morali oboje da budu prisutni.
Milica ističe da ne postoji razlika, i da venčani ili ne, isto im je. "Kada sam odlazila na porođaj, prvo što su me pitali je bilo da li sam udata i da li dete ima oca", ističe Milica i dodaje da su svi bili šokirani kada je rekla da nije u braku.
Institucija braka je u krizi zbog društveno-ekonomskih i političkih promena, objašnjavaju stručnjaci. U broju vanbračnih zajednica prednjače razvijene zemlje.
Neven Cvetićanin iz Instituta društvenih nauka ističe da se dekonstruisala tradicionalna porodica sa tradicionalnim formama i da se sve više okrećemo zapadu, pa i po tom pitanju.
"Ako smo po nečemu zapad, onda smo zapad upravo po tom trendu", kaže Cvetićanin.
Roditelji parova koji ne žele da se venčaju uglavnom ne odobravaju odluku svoje dece. Međutim, suštinske razlike između bračne i vanbračne zajednice nema.
Vera Despotović Stanarević iz beogradskog Centra za socijalni rad kaže da nevenčane od venčanih parova razlikuje to što će se lakše razdvojiti ukoliko ne nađu rešenje za svoje probleme.
"Često imaju utisak da će to olakšati njihove buduće odnose kao roditelja", ističe Stanarevićeva.
Ukoliko nevenčani par odluči da se raziđe, a ne mogu da se dogovore o najznačajnim pitanjima, u sudskom postupku se prvo dokazuje da je zajednica postojala, odlučuje se o tome kome će pripasti dete i kako će se podeliti zajednička imovina.
Da bi bračna i vanbračna zajednica i u praksi bile izjednačene, pravnici predlažu osnivanje registra vanbračnih zajednica.