Podaci govore da se najveći broj, oko 89 odsto, trudnoća iznese do termina. Ipak, može se desiti da porođaj krene ranije, pre 37. nedelje trudnoće, i tada se definiše kao prevremeni. O tome govori dr Milica Ilić, specijalista ginekologije i akušerstva Specijane bolnice za ginekologiju Jevremova sa porodilištem.

"Nije uvek moguće do kraja objasniti zašto je došlo do spontanog prevremenog porođaja, ali postoje neki zajednički činioci povezani sa učestalošću prevremenih porođaja", ističe dr Ilić.

Kako je u najvećem broju slučajeva za prevremeni porođaj odgovorna grupa faktora, prevencija ovog stanja predstavlja složen proces.

Najčešći uzroci prevremenog porođaja

Kao jedan od faktora prevremenog porođaja dr Milica Ilić navodi – infekciju.

"Pojedine infekcije urogenitalnog trakta su povezane s prevremenim porođajem. Supstance koje stvaraju bakterije u genitalnom traktu mogu da oslabe membrane koje okružuju amnionsku tečnost i izazovu njenu prevremenu rupturu. Osim ovoga, bakterije mogu proizvesti infekciju u materici, koja takođe može biti uzročnik prevremenog porođaja. Još jedan tip infekcija koje mogu dovesti do prevremenog porođaja jesu asimptomatske infekcije urinarnog trakta, što je jedan od razloga zašto trudnice često rade urinokulturu."

Rizik od prevremenog porođaja preti i od problema sa posteljicom, u šta spadaju prednjačeća posteljica i abrupcija posteljice.

"Prednjačeća posteljica je stanje kod koga posteljica „prekriva“ grlić delimično ili potpuno, ili se nalazi u neposrednoj blizini. Ovakva posteljica može prouzrokovati krvarenje, predstavlja povećan rizik za slabiji razvoj bebe, kao i prevremeni porođaj. Za ovo stanje ne postoji lek, ali se mogu preduzeti koraci kako bi se smanjio rizik i za majku i za bebu. U tom smislu se savetuje odmaranje, uzimanje preparata koji smanjuju mogućnost pojave kontrakcije i slično. Abrupcija posteljice pak predstavlja prerano odvajanje posteljice od zida materice. Ovo stanje može prouzrokovati manja ali i ozbiljna krvarenja, u zavisnosti od lokalizacije dela posteljice koji je odvojen", objašnjava dr Milica Ilić.

U najčešće uzroke prevremenog porođaja spadaju i anatomske nepravilnosti materice - skraćen grlić ili skraćivanje grlića. Ovaj problem rešava se stavljanjem serklaža već od 12. nedelje trudnoće, a podrazumeva prošivanje grlića.

"Grlić materice se može oštetiti i tokom prethodnog porođaja, tako da ovako nastalo oštećenje grlića može biti uzrok prevremenom porođaju. Najčešće anatomske nepravilnosti materice koje mogu uticati na prevremeni porođaj su fibroidi, zatim anomalije oblika materice, kao što je materica sa pregradom ili dvoroga materica, kao i druga stanja – kaže naša sagovornica, posebno ističući i preeklampsiju kao ozbiljno stanje i uzrok prevremenog porođaja."

"To je stanje u kome se povećavaju krvni pritisak i nivo proteina u urinu nakon 20. nedelje trudnoće. Karakterišu ga oticanje ruku i lica, glavobolje, nesvestica i povraćanje. Preeklampsija može ugroziti život i majke i bebe. Važno je redovno merenje pritiska, kao i obavljanje laboratorijskih analiza u trudnoći. Čim se u trudnoći ustanovi povišen pritisak, potrebna je terapija i monitoring pacijentkinje kako ne bi došlo do ovako ozbiljnog stanja kakvo je preeklampsija", tvrdi dr Ilić.

Lekari ponekad, a u odnosu na tok trudnoće, mogu da planiraju prevremeni porođaj zbog zdravstvenog stanja majke i bebe i pre 37. nedelje trudnoće, naročito ako se radi o pogoršanju preeklampsije ili ako beba prestaje da raste.

Stres kao uzrok

Sa prevremenim porođajem se povezuju i drugi uzroci kao što su pušenje, zloupotreba narkotika, HELLP sindrom, koagulacioni problemi  i kratko rastojanje između trudnoća. Multipla trudnoća takođe može uticati na verovatnoću prevremenog porođaja, kao i godine majke.

"Istraživanja su pokazala da postoji veza između preživljenog stresa, naročito hroničnog, i prevremenog porođaja. Ozbiljan stres vodi oslobađanju hormona, koji podstiču kontrakcije i prevremeni porođaj. Pod ozbiljnim stresom podrazumevamo fizičko i psihičko nasilje, kao i stres nastao nakon gubitka bliskog člana porodice, prijatelja ili gubitka posla. Neke studije su pokazale da su žene koje rade noću ili se bave izuzetno fizički napornim poslovima, izložene većem riziku od prevremenog porođaja", ističe naša sagovornica.

PageBreakFoto: Shutterstock

Kako prepoznati simptome?

Pokazatelji prevremenog porođaja su: oticanje tečnosti iz vagine, bilo da je vodenkasta, gusta ili da u sebi ima krvi, bolovi u stomaku ili više od četiri kontrakcije u jednom satu, pritisak i bolovi u leđima, naročito ako su tupi. Prema rečima nađe sagovornice, ovi simptomi mogu se pobrkati s bolovima u leđima koji su česti u trudnoći, ili pak sa Brakston-Hiksovim kontracijama, ali je bolje biti oprezan.

"Ukoliko se pre 34. nedelje trudnoće dijagnostikuje prevremeni porođaj, a lekar zaključi da su fetalne membrane netaknute, bebin srčani ritam dobar, kao i da nema znakova materične infekcije i/ili drugih zdravstvenih stanja poput preeklampsije ili abrupcije posteljice, doktori lekovima pokušavaju da što duže odlože porođaj. Tada se po pravilu daju kortikosteroidi kojima se pospešuje sazrevanje bebinih pluća. S druge strane, ukoliko dođe do pucanja vodenjaka pre 37. nedelje trudnoće, ali bez kontrakcija, lekari mogu indukovati porođaj ili čekanjem dati vreme bebi da još malo sazri. U svakom slučaju neophodno je uključivanje antibiotika kako bi se sprečilo nastajanje infekcije. Da li će biti doneta odluka o indukciji porođaja, hitnom carskom rezu ili o čekanju, zavisi od velikog broja faktora koji su specifični za svaku pacijentkinju ponaosob", kaže dr Milica Ilić.

Procena rizika od prevremenog porođaja

Postoje testovi kojima se može proceniti rizik od prevremenog porođaja. Najjednostavniji način je svakako ultrazvučno merenje grlića materice.

"Na ovom pregledu lekar posmatra da li je došlo do promene grlića u odnosu na prethodnu posetu lekaru i pri tome se naročito obaća pažnja na istanjivanje grlića, otvaranja koja mogu nagovestiti prevremeni porođaj. Takođe, lekar može savetovati da se uradi ultrazvučni pregled ukoliko pri manuelnom pregledu oseti da je došlo do skraćivanja grlića. Prateća stanja koja nastaju kao posledica skraćivanja grlića su: pritisak u karlici i grčevi, bolovi u leđima, pojava sekreta ili vaginalno krvarenje. Ukoliko ultrazvuk pokaže da je došlo do promene grlića, obično se savetuju odmor i pošteda od posla, apstinencija, kao i prestanak pušenja. Kada se radi o trudnoći manjoj od 24 nedelje kod koje su primećene promene na grliću, ali nema kontrakcija, lekari najčešće preporučuju da se uradi serklaž, procedura kojom se fiksira grlić, kako ne bi došlo do njegovog daljeg otvaranja", kaže dr Ilić.

Drugi test koji se može uraditi kako bi se utvrdilo da li postoji opasnost od prevremenog porođaja, jeste analiza proteina fFN koji stvara fetalna membrana u materici. Ukoliko se ovaj protein pojavi u vaginalnom i cervikalnom sekretu između 24. i 34. nedelje, postoji verovatnoća da će doći do prevremenog porođaja.

"U slučaju pozitivnog rezultata, lekari obično daju lekove kojima se „odlaže“ porođaj i kortikosteroide kako bi bebina pluća što pre sazrela. Kod negativnog testa sa sigurnošću se može reći da do porođaja neće doći naredne dve nedelje. Ovaj test je koristan jer kod žena sa povećanim rizikom od prevremenog porođaja odlaže nepotreban prijem i boravak u bolnici", ističe dr Milica Ilić.

Redovna prenatalna nega

Kako ističe naša sagovornica, ona svojim pacijentkinjama uvek savetuje da u trudnoći vode računa o sebi. A šta to znači?

"Ukoliko se trudnica zdravo i raznovrsno hrani, odmara i ima redovnu prenatalnu negu, ostavi nezdrave životne navike poput pušenja i pokuša da smanji stres, ona je već učinila veliki deo toga kako bi osigurala zdravu i punu trudnoću. Kod pacijentkinja koje su već imale prevremene porođaje ili spontane pobačaje, važno je da o svemu što je neuobičajeno u trudnoći obaveste svog lekara. Većina stanja u trudnoći koja mogu dovesti do prevremenog porođaja mogu se držati pod kontrolom lekovima i promenom životnih navika", kaže dr Ilić. 

Tekst priredila Tamara Kostić