Kako se plod razvija tokom trudnoće, materica se veličinom i oblikom prilagođava svom stanovniku. Stvaraju se nove mišićne ćelije, mišićna vlakna rastu i rastežu se prema fundusu (gornjem delu) materice, koji postaje deblji, dok se donji deo stanjuje. Istovremeno se rastežu i ligamenti kojima je materica pričvršćena za trbušnu šupljinu.

Bezbolno uvežbavanje materice

Tokom cele trudnoće, mišićna vlakna materice se savijaju i stežu, kako bi pojačala tonus, ali i pospešila dotok krvi u posteljicu. Takav rad materice se ogleda u obliku spontanih i povremenih kontrakcija, koje se nazivaju Brakston-Hiksove kontrakcije. Započinju već u ranoj trudnoći, ali moguće ih je osetiti oko četvrtog-petog meseca, a najčešće tokom poslednje četiri nedelje trudnoće. Trudovi su u tom razdoblju bezbolni, ili izazivaju osećaj laganog stezanja donjih trbušnih mišića.

Za vreme kontrakcije ceo stomak odjednom postane tvrd, a zatim se naglo opusti. Kontrakcije su vrlo nepravilne, retke i kratkotrajne, a nestaju samostalno ili opuštanjem, pravilnim disanjem, promenom položaja ili aktivnosti. Nazivaju se i lažnim trudovima, jer žene često pomisle da je započeo porođaj. Međutim, takvi trudovi ne treba da budu razlog za uzbunu, zato što ne izazivaju promene materice, nego služe za uvežbavanje ili pripremu za sam čin rađanja. Oni su idealna prilika za trudnice da vežbaju tehniku pravilnog disanja, koja će im u velikoj meri pomoći pri porođaju - jer ublažava bolove, smanjuje psihičku napetost porodilje i omogućava dovoljan dotok kiseonika i hranljivih materija novorođenčetu.

Kontrakcija ili se beba mrda

Iako su nepredvidljivi, trudove može da izazove pojačana aktivnost, puna bešika, kada neko dotakne majčin stomak, polni odnos, ili dehidracija majke. Trudnice koje su već rađale, mogu da imaju češće i intenzivnije lažne trudove, dok ih prvorotkinje možda neće ni primetiti. Kako se trudnoća bliži kraju, tako će se povećavati učestalost i intenzitet kontrakcija, koje dovode bebu u pravilan položaj i polako omekšavaju cerviks (grlić materice).

Treba razlikovati trudove od bebinih pokreta u materici: kod  pokreta, mamin stomak će samo delimično da postane tvrd - kada se beba oslanja, gura, ili trlja deo tela o zidove stomaka, dok se trudovi osećaju po celom stomaku. Lezite na leđa savijenih nogu i šakama lagano pritisnite stomak. Ako je tvrd do te mere da u njega ne možete da gurnete vrhove prstiju, nema nikakve sumnje da je ono što osećate stezanje materice. Kao i svaki mišić, materica može da se stegne u potpunosti, celom svojom površinom. Takav rad materice može da se oseti ne samo tokom trudnoće, nego i za vreme menstruacije i orgazma, mada u manjoj meri.

Kada je vreme za zabrinutost?

Trudove koji usred trudnoće postaju učestaliji i bolni, treba shvatiti ozbiljno. Oni mogu da izazovu širenje grlića materice dok beba još nije dovoljno zrela za život izvan majčinog tela. Bolni trudovi mogu da budu posledica prevelikog telesnog naprezanja, učestalog stajanja, izloženosti stresnim i traumatskim situacijama, ili nošenja teškog tereta. Ne zaboravite da je vaše telo u trudnoći podložnije uticajima spoljašnjih i unutrašnjih nadražaja. Zato ne čekajte da se umorite pre nego što sednete, i predvidite dovoljno vremena za odmor i opuštanje tokom dana.

Važno je znati da postoje i druga stanja koja mogu da izazovu bolove u trudnoći, a koje trudnice, posebno prvorotkinje ne mogu uvek da prepoznaju, pa ih često pripisuju trudovima. Infekcije, upale mokraćnih puteva, kamen u urinarnom traktu, ciste jajnika i gastroenterološke tegobe - neki su od uzročnika bolova u trudnoći. Stoga je svaki bol koji osetite dobar razlog da se posavetujete sa ginekologom.

Tekst priredila Rahela Filip