Praznike dočekujemo kao vreme za odmor, provod, ili susrete sa prijateljima. Ali, kako pokazuju neke psihološke studije, umesto vremena koje bi trebalo da bude ispunjeno zadovoljstvom, radošću, druženjem i opuštanjem - praznici mogu da budu izvor stresa i okidač depresivnih osećanja.

Kako, kao roditelji, da se ponašamo prema deci u periodu slavlja i raspusta, pitali smo Maju Moreno, psihologa.

Zašto i u kojoj meri vreme praznika može da izazove stres?
- Stres je sastavni deo našeg života. Javlja se, u manjoj ili većoj meri, svakodnevno. Obaveze na poslu i u domaćinstvu, nedostatak vremena i novca, porodične nesuglasice i konflikti - sve su to okolnosti koje izazivaju stres. Baš iz tog razloga, većina nas željno iščekuje praznike, kao priliku da se odmori od svakodnevnog stresa i provede vreme sa najbližima.

Uključivanje dece u kućne poslove

Kao i u svakodnevnom životu, deca i u periodu praznika mogu i treba da učestvuju i pomažu u kućnim poslovima. Svakako, u skladu sa njihovim uzrastom i mogućnostima. To nije korisno samo za stvaranje radnih navika i savladavanje veština u obavljanju određenih poslova, već je i dobra prilika da vreme provedete zajedno. A u nekim zaduženjima, deca će zaista uživati, kao što je pomoć u pripremi hrane - pogotovo ako su u pitanju kolači! 

Međutim, pripreme za praznike, kao što je planiranje putovanja u poslednjem trenutku, ili spremanje praznične trpeze i kupovina poklona - mnogi doživljavaju kao dodatne obaveze, koje doprinose već dovoljno stresnoj svakodnevici. Pa ipak, ako nedostatak vremena, novca i gužve u prodavnicama utiču na naše raspoloženje u toj meri da bismo najradije preskočili ili odložili praznike, trebalo bi da se zapitamo da li su pripreme za njih same po sebi dovoljan razlog za veliki stres.
Najverovatnije, u osnovi tolikog "stresa" leže neka dublja nezadovoljstva: sobom, svojim profesionalnim ostvarenjima, privatnim životom... Inače, takva nezadovoljstva se uvek oštrije osećaju u prelaznim periodima, naročito oko Nove godine i božićnih praznika. Jer, tada se "podrazumeva" preispitivanje onog što smo postigli u prošlosti i bojazan od neizvesnosti onog što nas čeka u budućnosti. U stvari, ti prelazni periodi nas podsećaju da vreme prolazi, kao i sam život.

PageBreak

Koliko stres roditelja utiče na decu?
- Važno je da znamo da su naša deca osetljiva na i najmanje promene našeg raspoloženja, i da ih ponekad primete čak i kada ih mi nismo u potpunosti svesni. Ukoliko smo pod stresom, naše ponašanje se menja, a pošto smo usredsređeni na svoje obaveze, često ne primećujemo koliko to utiče na decu.

Na primer, ako smo nervozni, razdražljivi - i naše reakcije će da budu prejake u odnosu na neke sitne dečje nestašluke, ili prosto ispoljavanje potrebe za pažnjom kod deteta. Kao posledica stresa, često smo umorni i bezvoljni, pa nam se čini da nismo u stanju da se posvetimo detetu onoliko koliko mislimo da je potrebno.


U periodu priprema za praznike, najbolji način da zaštitite decu od sopstvenog stresa jeste da ih upoznate sa svojim planovima i obavezama, i da ih uključite u te aktivnosti - u skladu sa njihovim uzrastom i mogućnostima. Na taj način, obaveze koje izazivaju stres mogu da se pretvore u lepe zajedničke trenutke, pune radosnog iščekivanja u pretprazničnoj atmosferi.

Praznici su vreme kada bi trebalo da budemo zajedno, u krugu porodice. Zašto se baš tada osećamo napeto i imamo želju da budemo sami?
- Kao što je već rečeno, period oko novogodišnjih i božićnih praznika je prelazni, kada se sva osećanja "zaoštravaju", pa tako i potencijalni porodični konflikti dolaze do izražaja. Oni koji nisu u potpunosti zadovoljni svojim porodičnim odnosima, mogu da osete potrebu da budu sami. Drugi će se, naprotiv, osećati veoma usamljeno. Ovo je i period kada se u nama neizostavno bude sećanja na neke prethodne praznike, koja ponekad sežu do našeg detinjstva. Ako smo idealizovali porodicu u kojoj smo odrasli, može nam se činiti da je porodica koju smo mi "sazdali" veoma daleko od tog ideala - što će, takođe, da izazove veoma bolna osećanja. 

PageBreak

Mogu li i deca da budu pod stresom? Kako kod njih može da se manifestuje?
- Svaka situacija koja je za nas nova, ili u kojoj nismo sigurni da možemo da se snađemo na pravi način, izaziva stres. Dakle, deca su kao i odrasli podložna stresu, ali ne u tolikoj meri. Međutim, u atmosferi napetosti, deca često postaju osetljivija, pa im je raspoloženje lako promenljivo. Kreće se od euforičnog u jednom trenutku, do neutešnih suza u drugom. Od toga kako roditelji izlaze na kraj sa sopstvenim stresom, u velikoj meri zavisi i kako će ga deca doživljavati.

Kako prevazići praznični stres?
- Najbolji način je da se sve unapred isplanira. Organizujte malo porodično savetovanje, u okviru kojeg će svaki član izneti svoje želje u vezi praznika. Naravno, važno je da uskladite želje sa trenutnim mogućnostima. Dobra raspodela zaduženja među članovima porodice, uvid u budžet kojim raspolažete i kupovina poklona na vreme - dovoljno je da se stres svede na minimum. Nemojte dozvoliti da nepovoljna finansijska situacija pokvari prazničnu atmosferu! Kontinuitet porodične tradicije je veoma važan za decu, jer im pomaže da očuvaju sliku celovitosti porodice. Praznična atmosfera ne zavisi od veličine poklona, nego od vašeg raspoloženja.   

Vesna Stanimirović