Mesecima se govori o povoljnom uticaju vitamina D na zdravlje. Ono što se o njemu zna jeste da se u telu stvara pod uticajem sunca, a gde ga ima u hrani, u emisiji "RTS ordinacija" objasnila je nutricionistkinja Jovana Srejić Ferluga.

Kako da znamo da smo u deficitu sa ovim vitaminom i koje su to vrednosti koje smatramo "normalnim"?

"Nivo vitamina D se ustanovljuje laboratorijskom analizom. Idelano bi bilo da je 75 ili preko nanomola po litru. Neke vrednosti između 30 i 75 govore da ste u deficitu, a smatra se da postoji ozbiljna avitaminoza ako je vrednost ispod 30", kaže Jovana i dodaje da je optimalna količina vitamina D koju svaka osoba treba da unese dnevno 400 IJ za decu i za odrasle između 600 i 800.

"Osobama starijim od 70 se savetuje da unose tih 800 IJ, isto tako povećana potreba je kod trudnica i dojilja, kao i kod osoba koje imaju neki zdravstveni problem i zato su u deficitu sa ovim vitaminom."

Ovo je kada govorimo u suplementima. A da li postoji način da se ovaj vitamin unese ishranom u toj preporučenoj količini, nutricionistkinja kaže - teško.

"To bi značilo da svakog dana jedemo ribu sa hladnih, severnih mora punu omega-3 masnoća i vitamina D, tako da teško možemo da putem hrane unesemo ovu optimalnu količinu", smatra Srejić Ferluga.

Namirnice bogate ovim vitaminom su: losos, tunjevina, sardine, haringe, riblje ulje, jaja, AD mleko, divlje pečurke...

"Najidealniji je losos i, ako bismo jeli onaj koji je ulovljen u divljim vodama, dakle nije gajen, 120 g bi nam bilo dovoljno da unesemo dnevno da zadovoljimo potrebe za ovim vitaminom. Pošto je na tržištu najčešće dostupan onaj iz ribnjaka, takozvanih farmi ribe, u tom slučaju nam je potrebna tri puta veća količina, odnosno 350 g dnevno. A to je prevelika porcija", kaže Ferluga.

U žumacetu se takođe nalazi dosta vitamina D, Da bismo uneli dovoljnu količinu potrebno je da ih pojedemo šesnaest dnevno, prema njenim rečima, što je svakako nemoguće i nije preporučljivo. Što se tiče ribljeg ulja, ono je idealno kada se kombinuje sa hranom da bi se apsorbovalo, pa se tako može dodati nekoj ribljoj salati, pašteti ili slično. Dve supene kašike su dovoljne i idealno je posle glavnog obroka, a koji se sastoji od 1/2 tanjira povrća, 1/4 proteina i 1/4 nekih žitarica.

Kada kupujemo vitamin D, kako da odaberemo?

"U obliku suplemenata se nalaze različiti oblici vitamina D, to su ili D2 ili D3, i bolje je odabrati D3 koji se dobija iz namirnica životinjskog porekla. Idealno je u formi uljanih kapsula, a ovaj vitamin se dobro apsorbuje u kombinaciji sa laktozom. Ako ga kombinujemo sa celulozom i skrobom, nešto skomnije se apsorbuje. Rađena su istraživanja, pa je tako utvrđeno da se vitamin D u kombinaciji sa  mononezasićenim mastima, a kojih ima u maslinama, maslinovom ulju, kirkikiju, semenkama bundeve, maksimalno apsorbuje u organizmu", kaže Ferluga.

Da li postoji neko kod koga je otežano da se ovaj vitamin apsorbuje?

"Svi ljudi koji umaju bilo kakav problem sa crevima, bilo da je reč o Kronovoj bolesti, iritabilnom kolonu i slično, kod njih će apsorpcija biti slabija, pa im se preporučuje upotreba probiotika. Treba znati i da aktivni ugalj i zeolit onemogućavaju apsorpciju ovog vitamina."

O optimalnoj dozi se često polemiše, različite vrednosti se spominju, koja je to najbolja količina koju treba svakog dana da unesemo?

"Opšta preporuka klinike Mejo, na primer, jeste 2.000 IJ, i to ako je reč o onoj deficitarnoj grupi od 30-35 nmol/L. Ako je reč o onima koji imaju ispod 30, preporuka je 4.000 IJ na dan", zaključuje Jovana.

U svakom slučaju, bez obzira na to da li ste u drugom stanju, da li bolujete od neke bolesti ili samo želite da poboljšate zdravlje svog deteta i sebe, Yumama vas savetuje da se obratite lekaru pre nego što se odlučite za uzimanje vitamina, kako bi on, na osnovu vašeg stanja, odredio dozu i učestalost uzimanja suplemenata.

Pročitajte i...