Sa preko 1300 novoobolelih i približno 500 umrlih žena, rak grlića materice drugi je vodeći uzrok obolevanja i četvrti je uzrok umiranja od raka među našom ženskom populacijom, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije.

Kako bi se ove brojke značajno smanjile najvažnija je prevencija! Pregled za rano otkrivanje raka grlića materice obavlja se jednostavnim Papanikolau testom. Ali čak i pre redovne posete ginekologu, žena sama može da prepozna upalu i ode na pregled i pre zakazanog termina, i na taj način preventivno utiče na razvoj bolesti.

Kako prepoznati bakterijsku upalu vagine?

"Simptomi zbog kojih se žene javljaju ginekologu su pojačan sekret, osećaj svraba ili peckanja, neprijatan miris, crvenilo u području ulaza u vaginu, nelagoda prilikom odnosa ili prilikom mokrenja", kaže dr Jendriš Škrljak i naglašava kako je vaginalni sekret uvek prisutan i ne mora ukazivati na upalu.

"Normalan vaginalni sekret je bele boje ili proziran, bez mirisa. Osobine sekreta se menjaju pod uticajem hormona - zato je sekret oskudan u predpubertetu i postmenopauzi, a obilniji kod žena koje su reproduktivnom dobu.

Postoji razlika i u zavisnosti u kojoj je žena fazi menstrualnog ciklusa. Neposredno nakon menstruacije sekret je beo i oskudan, u periodu ovulacije obilan i proziran, da bi opet pred menstruaciju postao oskudniji, gušći, belji, objašnjava dr Jendriš Škrljak.

Ako je vaginalni sekret obilan, u grudvicama, žut, penušast i neprijatnog mirisa reč je o upali. Najčešći uzročnici upale su bakterijske vaginoze uzorkovane bakterijom Gardnerellom vaginalis, gljivične upale i parazit Trihomoas vaginalis.

"Uzročnik upale vagine je i hlamidija trahomatis, kao i genitalne mikoplazme, iako njihova uloga u upali nije još skroz razjašnjena. Virusne upale vagine su zajedničke za vaginu, spoljne delove genitalija i grlić materice pa treba naglasiti važnost HPV infekcije. HPV je povezan sa atipijama epitela vagine - VAIN. One se uglavnom ne pojavljuju izolovano već su udružene sa atipijama epitela grlića materice – CIN ili spoljnih delova genitalija – VIN."

Virusne infekcije vagine

Za razliku od infekcija bakterijama koje lako prepoznajemo po prethodno navedenim simptomima, virusna infekcija nema neku specifičniju simptomatologiju te se uglavnom otkriva u sklopu PAPA testa.

Lečenje upale vagine zavisi od uzročnika upale. Gljivice se leče antimikoticima u obliku vaginaleta ili peroralno u slučaju čestih ponavljanja, a bakterijska vaginoza, trihomonas, hlamidija i genitalna mikoplazma leče se antibioticima.

"Što se tiče virusnih infekcija, za njih nema specifičnog antivirusnog leka. Tu prevencija ima primarnu ulogu, a obuhvata odgovorno seksualno ponašanje, upotrebu prezervativa i vakcinaciju protiv HPV infekcije."

Ukoliko ipak dođe do infekcije, treba raditi na podizanju imuniteta različitim lekovima i dati šansu organizmu da se izbori sa virusom. Ako uz virusnu postoji i bakterijska infekcija, nju je potrebno lečiti antibioticima", naglašava dr Jendriš Škrljak.

Razvoju upale vagine pogoduju stanja kao što su trudoća, šećerna bolest, upotreba antibiotika i kortikosteroida, i imunodeficijentna stanja, koja dovode do poremećaja pH, odnosno kiselosti u vagini.

Foto: Shutterstock

Grlić materice

Dr Eva Jendriš Škrljak, specijalistica ginekologije i opstetricije kaže kako grlić materice (cerviks) takođe podleže infekcijama.

"Naznačajniji problem sa kojim se susrećemo je infekcija HPV-om (humani papiloma virus) i danas sa sigurnošću znamo da je HPV uzrok raka grlića materice. Od 100 tipova HPV-a, oko petnaestak tipova može izazvati rak grlića materice", objašnjava doktorka i dodaje kako se HPV uglavnom prenosi polnim putem.

Oko 50 do 80 posto seksualno aktivnih žena bude zaraženo HPV infekcijom tokom života, a do 50 posto tih infekcija je onkogeni tip HPV-a. Iako se većina ovih infekcija povuče tokom dve godine, kod oko 10 posto žena će se razviti prekancerozne promene. Kod 20 posto tih žena, ukoliko se infekcije ne dijagnostkuju i ne leče na vreme, razviće se karcinom.

"Treba naglasiti važnost rizičnih faktora kod HPV infekcije, a to su neodgovorno seksualno ponašanje, često menjanje partnera, pušenje, prisustvo drugih polno prenosivih infekcija i dugotrajno korišćenje kontracepcije", kaže doktorka i dodaje: "Danas je jasno da rak grlića materice ne može nastati bez onkogenog HPV-a, te da gotovo nijedna žena danas ne bi smela umreti od te bolesti, iako ih još uvek godišnje u Hrvatskoj oboleva oko 360, a umire oko 100."

Prevencija je ključna

Treba istaći važnost prevencije koja podrazumeva odgovorno polno ponašanje, upotrebu prezervativa, vakcinisanje protiv HPV infekcije, redovne odlaske kod ginekologa i rađenje PAPA testa. U zavisnosti od rezultata PAPA testa, ginekolog će savetovati dalji postupak.

"Rak grlića materice jedinstven je po tome što znamo njegov uzrok, faktore rizika, imamo mogućnost relativno lake, bezbolne i brze dijagnostike, sporo se razvija, prethode mu prekancerozne promene - a sve to daje mogućnost pravovremnog lečenja. Zašto je ne iskoristiti?", kaže dr Jendriš Škrljak.

Sve ponavljajuće infekcije koje se ne prepoznaju ili zanemaruju mogu dovesti do narušavanja reproduktivnog zdravlja žena u smislu neplodnosti, češćih spontanih pobačaja, komplikacija u trudnoći, prevremenog porođaja i zastoja u rastu deteta, a u slučaju HPV infekcije i maligniteta koji zahteva radikalno lečenje.