Koža predstavlja prvu odbranu od UV zračenja i prevelike radijacije koja potiče od sunca. Njeno zdravlje leti može da ugrozi preterano sunčanje, ali i insekti.

O tome smo razgovarali sa prim. dr Aleksandrom Adamovićem, direktorom Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti.

Zbog čega je važno da koža uvek bude zdrava?

- Koža je organ koji nas "predstavlja" okolini i štiti od spoljnih uticaja. S obzirom da je leto, aktuelna je priča o UV zračenju, jer je koža prva odbrana od njega, kao i od prevelike radijacije koja potiče od sunca.

Oralna UV zaštitaDanas postoji lokalna UV zaštita, a to su preparati koje nanosimo na  kožu, kao i oralna UV zaštita, odnosno supstance koje se uzimaju putem kapsula, a koje mogu da nas štite do 12 sati, pa i do 24 sata na suncu. Postoji i takozvani čokoladni koktel. To su namirnice u kojima se nalaze supstance koje nas štite od UV zračenja: na primer, crna čokolada, reckava zelena salata - "kristalka", kako je zovu na pijaci, zatim grožđe, zeleni čaj, čak i vino. Usklađena ishrana prilikom boravka na moru je jedan od mogućih načina zaštite od UV zračenja.

Koža nas štiti i od raznih povreda (mehaničkih, fizičkih, hemijskih), pa je zbog toga važno da ima "pun kapacitet svojih resursa", kako bi mogla da izvršava određene "obaveze". Zato je i te kako važno da bude zdrava i negovana.

Kako nas koža štiti od prevelike radijacije sunčevih zraka?

- Otprilike oko 50 odsto UV zračenja se odbija od kože, što znači da dolazi do refleksije, i to na kornealnom, površinskom sloju kože. Na primer, neko dođe sa mora crn, a onda se isperuta i sva boja mu "ode". To se dešava zato što nema više velikog "pritiska" od sunčanja, pa koža reaguje tako što odbacuje ono što joj ne treba. Da bi mogla bolje da odbacuje sunčevo zračenje, kornealni sloj postaje sve deblji. Drugih 50 odsto UV zračenja se amortizuje lučenjem melanina iz pigmentnih ćelija i "hvatačima" slobodnih radikala, odnosno  određenim oksidacionim procesima koji se dešavaju u koži. To su mehanizmi pomoću kojih se štitimo od UV zračenja.

Znači li to da ste protiv sunčanja?

- Ja sam protiv preteranog i neopreznog izlaganja suncu. Moram da kažem da je to zloupotreba majke prirode, jer ona nije izmislila da mi budemo tamni zbog lepote. Kada je izložena suncu, koža gubi više tečnosti, masnoće, i svih drugih elemenata koji su joj potrebni. Da bi se to povratilo, a posebno vlažnost, moraju da se koriste određeni hidrantni kremovi u toku sunčanja, ali i posle njega. Po povratku sa plaže, koži je potreban hidrantni losion, da bi joj se vratilo sve ono što smo joj uzeli, maltretirajući je da bismo bili lepi!? Izgubljena sposobnost kože da «drži» vlagu znači da je koža počela da stari.

Na šta posebno skrećete pažnju kada je u pitanju dečja koža  tokom leta?

- Deca do godinu dana ne bi trebalo uopšte da se izlažu direktnom suncu. Sasvim je dovoljno da budu u hladovini. Dečju kožu treba čuvati i kasnije, sve do puberteta. Nažalost, deca do tog uzrasta «izgore» na suncu četiri-pet puta, a zbog toga kod njih postoji veća mogućnost da u zrelom dobu dobiju neki malignitet na koži. Ne govorim o običnom crvenilu koje se javlja posle sunčanja, nego o  stanju sa plikovima na koži zbog opekotina izazvanih sunčanjem. Nekada se govorilo: "Nemojte na sunce od 12 do 14 sati", a sada kažemo: "Sklonite se sa plaže od 10 do 17 sati". Taj period nije koristan za kožu kada je u pitanju dejstvo sunčevih zraka.

Što se tiče preparata za zaštitu kože od sunčanja, najbolji su oni koji su prilagođeni deci. Na njima mora da bude naveden sastav, a poželjno je da se kupe u apoteci, da biste bili sigurni za šta dajete novac.