Krvna slika ili hematološki (od grčkog haema – krv) nalaz nam daje podatke o ukupnom broju i kvalitetu krvnih ćelija, te njihovom odnosu. Krvna slika je jedna od osnovnih laboratorijskih analiza kod dece i odraslih a tumači se u skladu sa anamnezom, kliničkom slikom pacijenta i drugih dijagnostičkih nalaza. Iz nalaza krvne slike možemo da vidimo prisustvo: anemije, infekcije (bakterijske ili virusne), alergije, parazitarnih oboljenja, trovanja toksinima…

U krvnu sliku spadaju:

eritrociti - crvena krvna zrnca,

MCH – prosečna količina hemoglobina u eritrocitu,

MCV – prosečni volumen eritrocita,

MCHC – prosečna koncentracija hemoglobina u krvi,

hemoglobin - krvni pigment, nosilac gvožđa,

hematokrit - odnos čvrstog (krvne ćelije) i tečnog (krvna plazma) dela krvi,

leukociti - bela krvna zrnca: segmentirani neutrofilni granulociti, segmentirani eozinofilni granulociti,

segmentirani bazofilni granulociti, monociti i limfociti,

trombociti - krvne pločice, i

leukocitarna formula - odnos pojedinih vrsta leukocita.

Ako je ukupan broj leukocita povišen u odnosu na referentne vrednosti za određeni uzrast, broj segmentiranih neurofilnih granulocita iznad ref. vrednosti a broj limfocita snižen jasno je da je u pitanju bakterijska infekcija. Takva stanja uglavnom su praćena povišenom telesnom temperaturom. U tom slučaju radi se analiza CRP – C reaktivni protein. Na osnovu vrednosti CRP-a može se proceniti stepen zapaljenskog procesa u organizmu. CRP je taj koji nam pomaže da lokalizujemo i pratimo upalni proces. Ukoliko se pretpostavi da dete ima infekciju gornjih respiratornih puteva rade se brisevi ždrela i nosa. Na nalaz briseva čeka se 2-3 dana zbog zasejavanja podloga i izrade antibiograma koji služi da se pronađe najadekvatniji antibiotik za određenog pacijenta. Radi se pregled urina sa sedimentom i urinokultura, pa ako postoji porast na zasejanim podlogama radi se antibiogram. Moram da kažem da je veoma važno da dete pre uzimanja brisa ždrela ne doručkuje, ne pere zubiće i ne jede, kao i da ne koristi antibiotike (i najmanja doza u stanju je da potpuno omete analizu).

Ukoliko je ukupan broj leukocita snižen ili blizu donje granice referetne vrednosti, broj segmentiranih granulocita snižen a limfocita povišen, radi se o virusnoj infekciji. Ukoliko dete povraća i ima dijareju obično su u pitanju rota i adenovirus koji se dokazuju laboratorijski - nošenjem stolice na pregled.

Kod dece u dobi oko godinu dana prisutna je fiziološka (normalna) anemija blažeg ili jačeg stepena. U tom se uzrastu, naime, dešava zamena fetalnog hemoglobina adultnim (odraslim, kakav ostaje u organizmu čitavog života). Roditelji zbog ove pojave ne bi trebalo da brinu jer je prisutna kod sve dece a mogu je značajno ublažiti ishranom – što više crvenih (cvekla, paprika, meso, voće...) i zelenih (spanać, blitva, grašak, zelena salata…) namirnica.

Ono što je važno da napomenem je da referentne vrednosti (obavezno su date uz nalaz i variraju od laboratorije do laboratorije, tj, od aparata do aparata) hematoloških (a i biohemijskih i ostalih) parametara kod dece zavise od njihovog uzrasta. Tu razlikujemo četiri doba deteta: novorođenčad, dete do 2 godine, 2-5 godina i 5-13 godina. Nakon toga referentne vrednosti su kao kod odraslih osoba i zavise od pola.