Naloge poput: "daj mi loptu", "da li si žedan", "gde ti je oko", "donesi patike", "ko je došao"..., dete od nepune dve godine bi već trebalo da razume i izvršava.

Razumevanje verbalne poruke, odnosno govora, važan je segment govorno-jezičkog razvoja svakog deteta. Deca su od rođenja izložena i neprestano stimulisana različitim verbalnim sadržajima. Oni slušaju i obrađuju različite poruke, posmatraju i tako uče po modelu, ali i kroz neposredno iskustvo doživljavajući različite situacije gde svim svojim čulima otkrivaju svet oko sebe i tako bogate mozaik razvoja složenih govorno-jezičkih funkcija.

Кod neke dece prisutno je kašnjenje u razvoju govora i na nivou razumevanja i na nivou uporebe (produkcije). Dete ne govori ili govori nedovoljno za uzrast (npr. na uzrastu od dve godine koristi manje od 300 reči). Кada je razumevanje govora nedovoljno za uzrast, tome se poklanja posebna pažnja u tretmanu.

Da bi pasivni rečnik (tj.ono što dete razume) postalo deo aktivnog rečnika, odnosno da bi dete počelo da koristi reč u svakodnevnoj komunikaciji, potrebno je dosta usmerene stimulacije. Svaki rad na unapređenju govorno-jezičkih sposobnosti počinje radom na razumevanju.

Rad na razvoju razumevanja bi trebalo da se sprovodi timski, kroz multidisciplinarni pristup, u radu sa logopedom, reedukatorom psihomotorike, senzornim integratorom i psihologom (zavisno od potreba svakog deteta pojedinačno).

Rad na razumevanju govora počinjemo usmeravanjem na osobu koja govori i produžavanjem slušne pažnje. Na logopedskom tretmanu se koristi i Behringer aparat za auditivnu stimulaciju u ove svrhe.