Roditelji u Srbiji decu kažnjavaju oduzimanjem telefona: Stručnjaci tvrde da je bolje nešto skroz drugačije

Kako kazniti dete kada ne poštuje pravila i granice? Mnogim roditeljima odmah je na umu oduzimanje telefona ili zabrana odlaska na rođendan, ali struka govori drugačije... Dodajte Yumama u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
  • Roditelji često kažnjavaju decu oduzimanjem telefona ili zabranom izlaska, ali stručnjaci upozoravaju da kazna bez objašnjenja ne uči dete šta je pogrešilo.
  • Pedijatri i UNICEF preporučuju potpuno drugačiji vid vaspitanja za koji kažu da donosi više rezultata.

Roditelji u Srbiji često posežu za poznatim vaspitnim merama kada deca ne slušaju, prekrše pravila ili naprave nešto što ne bi smela. Oduzimanje mobilnog telefona, zabrana odlaska na rođendan, skraćivanje vremena pred ekranom ili uskraćivanje igre načini su kažnjavanja na koje pokušavaju da ih nauče odgovornosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da način na koji postavljamo granice može da bude jednako važan kao i sama kazna.

Kada dete prekrši pravilo, roditelju može da deluje da je kazna najbrži način da spreči ponavljanje istog ponašanja. Međutim, ako se vaspitanje svodi na pretnje, vikanje i oduzimanje privilegija bez objašnjenja, dete možda neće razumeti šta je pogrešilo niti kako sledeći put može drugačije da postupi. Cilj discipline nije samo da dete prestane da radi nešto nepoželjno već i da nauči da razume pravila, preuzme odgovornost i kontroliše svoje ponašanje.

Šta pedijatri preporučuju?

Američka akademija za pedijatriju upozorava da grube vaspitne metode, poput vikanja, ponižavanja i fizičkog kažnjavanja, nisu dobar način za disciplinovanje dece. Istraživanja povezuju takve postupke sa većim rizikom od agresivnog ponašanja i problema sa mentalnim zdravljem, kao i sa narušavanjem odnosa između roditelja i deteta.

To, međutim, ne znači da će svako dete koje je nekada bilo kažnjeno imati posledice. Važno je razlikovati postavljanje granica od postupaka koji dete povređuju, zastrašuju ili ponižavaju. Oduzimanje telefona ili privremeno ograničavanje vremena pred ekranom nije isto što i vikanje ili fizičko kažnjavanje, ali i takve mere treba da budu razumne, jasno obrazložene i prilagođene uzrastu.

Umesto da roditelji reaguju tek kada dete prekrši pravilo, pedijatri preporučuju preventivni pristup. To znači da se pravila objasne unapred, da budu jasna i dosledna i da dete zna kakve posledice može da očekuje ako ih ne poštuje.

Važno je uzeti u obzir i uzrast. Malo dete tek uči da reguliše emocije i kontroliše impulse, školarac razvija osećaj odgovornosti, dok tinejdžer prirodno traži više samostalnosti. Očekivanja zato treba prilagoditi detetovim mogućnostima, a pohvalu koristiti kada se potrudi, sarađuje ili pokaže odgovorno ponašanje.

U galeriji ispod pročitajte mudre citate Duška Radovića!

Metod pozitivne discipline

Dečji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) preporučuje pozitivnu disciplinu, pristup koji podrazumeva učenje, usmeravanje i postavljanje granica bez zastrašivanja i ponižavanja deteta. Ideja nije da roditelj popušta u svemu, već da bude dosledan, smiren i jasan u svojim zahtevima.

Profesorka Lusi Kliver, čiji se saveti navode u UNICEF-ovim materijalima o vaspitanju, ističe značaj kvalitetnog vremena, pohvale i jasne komunikacije. Roditelji ponekad posegnu za vikom ili kaznom jer su iscrpljeni i ne znaju kako drugačije da reaguju. Ipak, postoje načini da se neželjeno ponašanje zaustavi, a da dete pritom nauči nešto korisno.

Evo šta roditelji mogu da pokušaju:

1. Odvojite vreme za dete bez telefona i televizije. Zajednička igra i razgovor pomažu detetu da se oseća primećeno i povezano sa roditeljem. Ne mora da traje satima – važno je da u tom periodu zaista budete prisutni.

2. Pohvalite dobro ponašanje. Umesto da pažnju usmeravate samo na greške, primetite kada dete podeli igračku, završi zadatak ili pomogne drugome. Konkretna pohvala pomaže mu da razume koje ponašanje želite da podstaknete.

3. Dajte jasna i konkretna uputstva. Umesto da kažete „prestani da praviš nered“, pokušajte sa „molim te, vrati kocke u kutiju“. Dete će lakše razumeti šta se od njega očekuje.

4. Preusmerite pažnju pre nego što situacija eskalira. Kod mlađe dece promena aktivnosti, predlog za igru ili odlazak u šetnju mogu da pomognu kada primetite da postaju uznemirena. Ako je dete već veoma ljuto, prvo mu pomozite da se smiri, pa tek onda razgovarajte o ponašanju.

5. Objasnite posledice unapred i budite dosledni. Ako dete ne poštuje dogovor o vremenu pred ekranom, možete unapred da odredite da se korišćenje uređaja završava u dogovoreno vreme. Posledica treba da bude povezana sa ponašanjem, primerena uzrastu i sprovedena mirno, bez dodatnog zastrašivanja.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Jedino dete  Izvor: TikTok/pumpkintoadlet68