Postoji jedna navika koju roditelji ne podnose kod svoje dece, ali ona može da bude znak visoke inteligencije, kako za portal Your Tango objašnjava Dr Kortni Voren:
Kao majka trogodišnje devojčice, sve češće se susrećem sa jednom pomalo iznenađujućom, ali istovremeno fascinantnom fazom detinjstva, prvim lažima. Pre nekoliko meseci, moj suprug mi je prišao smejući se. Igrao se sa našom ćerkom, a ona je poželela poslasticu.
Znajući da će je pitati šta će mama reći, pogledala ga je pravo u oči i potpuno ozbiljno rekla: „Mama je rekla da može.“ Zatim je zastala, nagnula glavu, podigla kažiprst kao da deli veoma važnu informaciju i dodala: „Ali nemoj da je pitaš!“ Od tog trenutka počele su razne male „priče“.
Od poricanja da je jela pastu za zube iz tube („Nemoj da gledaš, mama!“), pa do tvrdnje da ju je dečak iz vrtića udario („Bio je Fernando, mama!“), sve dok mi vaspitačica nije rekla da se Fernando odselio pre dva meseca i da ga sada cela grupa krivi za sve nestašluke.
U tim trenucima istovremeno sam želela da se nasmejem i da se uhvatim za glavu. Ali su me ta iskustva navela da se zapitam: Da li je normalno da mala deca lažu ili bi roditelji trebalo ozbiljno da se zabrinu?
Mala deca počinju da lažu već sa dve godine
Prema istraživanjima dr Kanga Lija, profesora primenjene psihologije i ljudskog razvoja na Univerzitetu u Torontu, laganje je mnogo češće kod male dece nego što roditelji misle.
Deca mogu početi da lažu već oko druge godine života. Oko 30 odsto dvogodišnjaka već pokazuje ovu sposobnost, do treće godine to čini približno polovina dece, dok do četvrte godine čak oko 80 odsto dece ume da slaže.
Iako većina roditelja želi da dete bude iskreno, stručnjaci objašnjavaju da prve laži nisu nužno znak lošeg karaktera. Naprotiv, one često pokazuju da dete razvija važne mentalne sposobnosti.
U galeriji ispod pogledajte kreativne igre za razvoj deteta!
Laganje može biti znak razvijene inteligencije
Da bi dete moglo da slaže, ono mora da razvije dve važne sposobnosti. Prva je ono što stručnjaci nazivaju sposobnošću čitanja tuđih misli. Dete mora da shvati da druga osoba ne zna sve ono što ono zna. Drugim rečima, mora da razume: „Ja znam nešto što ti ne znaš.“
Druga sposobnost je samokontrola. Dete mora da nauči da kontroliše govor, izraz lica i govor tela kako bi njegova priča zvučala uverljivo. Istraživanja pokazuju da deca koja bolje razumeju tuđe misli i imaju veću samokontrolu često stvaraju složenije i uverljivije laži.
Zbog toga se laganje u ranom uzrastu povezuje sa osobinama kao što su inteligencija, kreativnost i sposobnost razmišljanja.
Deca ne lažu zato što su „loša“
Mala deca još nemaju potpuno razvijen moralni kompas. Ona uče kroz iskustvo, reakcije roditelja i posledice svojih postupaka. Najčešći razlog zbog kojeg lažu jeste želja da izbegnu neprijatnu situaciju.
Na primer, dete će možda reći da nije razbilo čašu kako ne bi bilo kažnjeno ili će izmisliti priču kako bi dobilo pažnju, omiljenu igračku ili pohvalu.
Dodatni razlog je što mala deca često još ne razlikuju potpuno maštu od stvarnosti. Devojčica koja tvrdi da je princeza, dečak koji veruje da je superheroj ili dete koje priča da je razgovaralo sa izmišljenim prijateljem ne pokušava nužno da obmane roditelje. Oni istražuju svet kroz igru, maštu i kreativnost.
Kada roditelji treba da obrate pažnju?
Stručnjaci naglašavaju da nije cilj da roditelji podstiču laganje, već da razumeju razvojnu fazu kroz koju dete prolazi. Umesto strogog kažnjavanja za svaku izmišljenu priču, važno je pomoći detetu da razume razliku između mašte i istine.
Roditelji mogu mirno da pitaju: „Da li se to stvarno dogodilo ili si to zamislio?“ ili „Hajde da mi kažeš šta se zaista desilo.“
Na taj način dete uči da je iskrenost važna, ali i da se ne mora plašiti da kaže istinu. Istina je da do četvrte godine veliki broj dece već ume da slaže. Iako nijedan roditelj ne želi da odgaja dete koje obmanjuje druge, prve male laži često su samo znak da se razvijaju složene sposobnosti razmišljanja.
Zato sledeći put kada trogodišnjak ozbiljnim glasom kaže nešto što očigledno nije tačno, možda ne treba odmah da se zabrinete. Možda upravo gledate kako se razvija njegova mašta, inteligencija i sposobnost da razume svet oko sebe.
Napomena: Iako istraživanja povezuju rano laganje sa razvojem određenih kognitivnih sposobnosti, to ne znači da je svaka laž znak inteligencije niti da treba podsticati neiskrenost. Važno je pratiti uzrast deteta, okolnosti i učiti ga zdravoj komunikaciji.
BONUS VIDEO: