"Radi šta hoćeš" je najopasnija rečenica za decu: Psiholog objašnjava zašto i kakve posledice može da ima

Evo šta treba da znate pre nego što sledeći put detetu u naletu besa kažete: "Ma, radi šta hoćeš!"
Foto: Shutterstock

Odrastanje je proces u kojem dete uči o svetu — ali još važnije, uči o sebi kroz oči svojih roditelja. Ako su te oči nežne, strpljive i iskrene, dete stvara unutrašnji osećaj sigurnosti i poverenja. Ali ako su pune prećutanih poruka, zamerenih tišina i emocionalnih manipulacija, dete postaje odrasla osoba koja stalno preispituje sopstvenu vrednost.

Na Instagramu je jedna psihološkinja na profilu @psihologzavelikeimale nedavno podelila objavu koja je izazvala veliku pažnju. Kroz jednostavan spisak ponašanja, objasnila je kako da prepoznate da li ste odrastali uz pasivno-agresivnog roditelja — i koliko jedna, naizgled bezazlena fraza, poput "Radi šta hoćeš", može ostaviti trajne rane.

Jer kada dete čuje te reči, ono ne čuje slobodu izbora. Čuje: "Ne zanima me", "Ako pogrešiš, kriv/a si", "Neću ti pomoći" — i uči da emocije nisu bezbedne, da iskrenost može biti opasna, i da ljubav često dolazi sa skrivenom cenom.

Evo nekih od znakova da ste odrastali uz pasivno-agresivnog roditelja:

  • Govorili su vam da nisu uznemireni čak i kada ste znali da jesu, jer su to jasno pokazivali ponašanjem.
  • Kada su bili ljuti, davali su vam "ćutljiv tretman" umesto da razgovaraju o problemu.
  • Ponašali su se hladno — ili to i dalje rade — kada sa njima podelite nešto što vam je značajno.
  • Namerno su pominjali neprijatne događaje ili vaše stare greške pred drugima.
  • Postavljali su vam neugodna i nategnuta pitanja kako biste se osećali neprijatno.
  • Glumili su žrtvu, kako biste se vi osećali krivim ili odgovornim za njihove emocije.
  • "Hvalili" su vas tako da istovremeno naglase vaše slabosti i nesavršenosti.

Psihološkinja ističe da ovakvo ponašanje nije bezopasno. Odrastanje uz pasivno-agresivne roditelje može ostaviti ozbiljne posledice:

  • Hroničnu nesigurnost u sebe
  • Teškoće u uspostavljanju poverenja u odnosima
  • I najvažnije – prenosenje istog obrasca na sopstvenu decu

Ako ste se prepoznali u ovim redovima, znajte da niste sami — i da prepoznavanje problema nije slabost, već prvi korak ka oslobađanju.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Šta psiholog ne bi rekla svom detetu Izvor: TikTok/psychologywithdrana

(ona.telegraf.rs/Yumama/Nataša Zlatković)