Poslednjih godina mnogo je pisano na temu socijalnih mreža i njihovog uticaja na međuljudske odnose i kako postajemo sve izolovaniji od realnog sveta i jedni od drugih.

Kada su u pitanju odrasli u Americi, istraživanja pokazuju da su usamljeniji nego što je to bio slučaj ranijih godina.

Međutim, kada je reč o odnosima među tinejdžerima, rezultati istraživanja pokazuju da je broj osoba koji se osećaju usamljeno, u opadanju. 

Stručnjaci sa australijskih Univerziteta Grifit i Univerziteta Kvinslend, sproveli su  istraživanje, koje je uključivalo dve ciljne grupe: učenike srednjih škola i studente. Istraživanje svake od ovih grupa radilo se u dve etape. Prva etapa podrazumevala je pregled starih sudija, i vršenje novih istraživanja; a u drugoj fazi naučnici su upoređivali rezultate. 

Analiza je pokazala da se današnji srednjoškolci osećaju manje usamljeno, ali da njihovi odnosi na socijalnim mrežama nisu toliko čvrsti, kao što je to bio slučaj sa prijateljstvima starih generacija.

Studija takođe pokazuje da se današnji tinejdžeri, iako imaju mnogo više prijatelja koje stiču svakodnevno, ipak osećaju mnogo sigurnije sa svojim starim drugovima iz ranog detinjstva, i nemaju porebu da stvaraju neka nova prijateljstva koja bi bila na visokom nivou posvećenosti. 

Uprkos popularnom stereotipu o tinejdžerima koji su konstantno "na" svojim telefonima i nemaju realan život i socijalne veštine, ovo australijsko istraživanje pokazalo je da mladi ljudi zapravo, zahvaljujući sve naprednijoj tehnologiji, odrastaju mnogo socijalno veštiji nego što to mislimo. 

Klark i njegove kolege ističu i različite trendove i tekovine savremenog društva kao što su urbanizacija, veće tržište rada i razlilčite slobode, koji utiču da mladi ljudi imaju veći osećaj samodovoljnosti koji im ne dopušta da se osećaju usamljeno i dodaju da je modernizacija samo promenila način komunikacije, ali ne i kvalitet.

"Povećana individualnost možda bi mogla dovesti do manjeg interesovanja za prijatelje, ali bi dovela do povećanja samopouzdanja i samopoštovanja", zaključak je ovog istraživanja.

Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave Grada Beograda, Službe za informisanje