Kako da prepoznate alergiju na hranu kod dece? Dr Perišić objasnio i kako se namirnice uvode posle reakcije

Dečji gastroenterolog dr Vojislav Perišić objasnio je sve o alergijama na hranu kod dece.
Saveti dr Voje Perišića o alergijama na hranu kod dece Foto: Youtube/Screenshot/TV Prva
  • Dr Vojislav Perišić je otkrio koji su najveći alergeni kada je u pitanju hrana. 
  • Objasnio je kako se prepoznaju alergije na hranu i kako se namirnice opet uvode ukoliko je prethodno postojala alergijska reakcija. 

Alergije na hranu kod dece nisu retkost, a mogu da se jave čak i kod beba. Alergijske reakcije mogu da budu blage, ali i ozbiljne i jake, što posebno brine roditelje. Takođe, mnoge mame i tate nisu sigurne kako da prepoznaju alergiju na hranu, kako da uvode određene namirnice, a o svemu tome je jednom prilikom na televiziji Prva govorio pedijatrijski gastroenterolog dr Vojislav Perišić.

On je najpre objasnio da se dete još od perioda dok je u maminom stomaku izlaže alergenima.

"U amnionskoj tečnosti se nalazi deo proteina koju majka unosi. Dete to guta i obrađuje, pa kad dođe do prvog kontakta putem majčinog mleka ili adaptiranog, može da se javi reakcija. Znači, alergijske reakcije mogu da se jave od rođenja", objasnio je doktor Perišić.

Ono što mame najčešće brine je uvođenje najčešćih alergena - mleka, jaja, koštunjavih plodova, crvenog voća i povrća, soje, meda, žitarica.

"To je ono na šta treba da obratimo pažnju i ukoliko primetimo da beba ima neku reakciju, isključujemo ga. Takođe, ako primetimo reakciju kod deteta koje samo pije majčino mleko, onda mama te namirnice treba da isključi iz svoje ishrane. Pa onda posle probamo jednu po jednu i pratimo reakciju deteta", objasnio je dr Perišić.

Dr Perišić je istakao da alergije mogu da se jave u svakom životnom dobu, a objasnio je i koja hrana je hipoalergena, odnosno retko izaziva alergijske reakcije.

"Žuta i zelena boja voća i povrća treba da se bira, ali da ne unosimo ono što nadima - kelj, kupus i grašak. Od mesa treba da biramo jagnjetinu, ćuretinu i piletinu sa farme, dok treba da izbagevamo teletinu i junetinu. Eliminišite mleko i jaja, crveno voće i povrće kao i svu hranu obojenu, lekove koji mogu da izazovu reakciju poput Aspirina, soju, ribu i morske plodove, kao i koštunjavo voće", objasnio je doktor i dodao da takvu hranu treba izbegavati šest meseci ukoliko je prethodno bilo neke reakcije. Nakon toga se, kaže, uvodi jedna po jedna "problematična" namirnica postepeno.

Kada posumnjati na alergiju

Roditelji često nisu sigurni kako da prepoznaju da dete ima alergijsku reakciju na neku hranu - osim ukoliko je ta reakcija baš očigledna. Dečji gastroenterolog je objasnio koji simptomi ukazuju na alergiju.

"Ako u roku od sat-sat i po dobijemo koprivnjaču ili otok kapka, nosa, usta, ždrela... Imamo i onu posle osam-deset sati, znamo šta smo jeli i lekar treba da posumnja na alergiju", objasnio je doktor.

Kako se ponovo uvodi namirnica nakon reakcije?

"Šest meseci se ne daje namirnica, a onda ako je mala beba ili dete do dve godine, prvo malo hrane na usnu, pa ako nema reakcije posle 15 minuta na drugu usnu, pa ako ni tada nema reakcije, posle 15 minuta mu dati malo u usta. To obavezno raditi ujutru da bi se primetilo ako dođe do reakcije tokom dana. Sledećeg dana opet malo da pojede. Ako nema reakcije onda narednih 15 dana u tri obroka uključujemo namirnicu, i ako ne pokaže reakcije onda znači da je prošlo", rekao je dr Voja Perišić.

U foto-galeriji pogledajte savete ruskog pedijatra o odgajanju dece:

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Prof. dr Vojislav Perišić Izvor: MONDO