- Postoje brojni narodni lekovi za koje ljudi veruju da pomažu u skidanju temperature.
- Dr Saša Milićević smatra da u tim metodama "možda ima nešto", ali da ne smeju da budu osnovna terapija.
Roditelji često pribegavaju nekim narodnim metodama za najčešće dečje boljke - visoku temperatura i kašalj. Naročito oni čiji su mališani često bolesni ponekad žele da isprobaju narodne lekove, pa tako, recimo, pokušavaju da mališanima skinu povišenu temperaturu trljajući ih rakijom po koži.
Pedijatar dr Saša Milićević je u emisiji "Jutro" na TV Prva govorio o tome da li je nekad svojoj deci pokušavao na ovaj način da snizi temperaturu i da li to uopšte pomaže.
"Ja nisam, ali su meni radili, sećam se mirisa te komovice. To u principu nije štetno, ali pod uslovom da to ne eliminiše davanje leka protiv visoke temperature, da ne odloži davanje lekova. Drugo, alkohol koji se maže na decu može da ima nekad i nezgodne efekte jer se jedan deo apsorbuje preko kože, a drugi deo dete inhalira, udiše. Bez obzira da li je komovica, neka druga rakija ili medicinski alkohol u pitanju, mora da se razblaži. Cilj toga kad se masira alkoholom je da se prošire krvni sudovi da bi se dečji organizam oslobodio temperature, što je donekle dobro, ali isti efekat daje i recimo tuširanje mlakom vodom i raskomoćivanje deteta. Dakle, ne vredi dete masirati, a onda ga utopliti, neće se osloboditi temperature".
Pored masiranja rakijom, roditelji ponekad stavljaju kukuruzno brašno i sirće u čarape deci, tvrdeći da to "izvlači temperaturu".
"Ne samo to, može tu i krompir da se doda. Verovatno da to izvlači nešto, ja verujem da ti bapski lekovi verovatno imaju neki efekat, ali opet treba imati u vidu da je lek protiv temperature taj koji sprečava da se dobije fras, da nešto bude... Ovo na nožice, može ako roditeljima znači, treba verovati u to, ali to ne sme da bude osnovna terapija. Prvo lekovi koje lekar prepiše, a ovi dodaci ako ne škode detetu, neka budu tu", poručuje dr Milićević.
Kada je reč o kašlju, gotovo da nema čoveka koji nije dobio savet "ma samo ti preperi mast u devet voda i namaži mu na pluća". Ima li takav savet neko medicinsko pokriće?
"Za sada nema, ne znam zašto baš u devet voda, šta bi bilo kad bismo prešli u deset, da li bi to delovalo? Onda mast od jazavca, maramica od koze, ovce, iznutrice... Jako je važno da znamo da to donekle može da pomogne kod roditelja, u smislu psihološke podrške, ali ako je dete sklono alergiji, ekcemima, ako se to stavi na kožu, može da izazove alergijsku reakciju, koprivnjaču i onda se brinemo o koprivnjači, a ne o temperaturi", kaže pedijatar.
S ozbirom na to da je grip sada veoma aktivan, dr Milićević je razjasnio i da li narodna medicina može da pomogne da se ovaj virus lakše prebrodi.
"Narodna medicina u smislu zdrave ishrane, kiselog kupusa, vitamina, to može, ne neki visak ili tako nešto što ponekad slušam. Sve što je neškodljivo, u redu, ali problem je u tome što ljudi ponekad izgube vreme, ako treba nešto da se da od prave terapije, oni nekad izgube vreme prvo da probaju sa tim nekim narodnim metodama i ponekad izgubimo dragoceno vreme", rekao je za kraj.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
U foto-galeriji pogledaje savete ruskog doktora o vaspitanju dece:
BONUS VIDEO: