Dete nasleđuje polovinu genetskog materijala od majke, a polovinu od oca. Ipak, kada se posmatra genetika, postoje promene koje se prenose po posebnim pravilima, neke sa oca na sina, druge sa oca na ćerku. Osim toga, određene mutacije mogu prvi put nastati prilikom stvaranja spermatozoida, a verovatnoća za to raste sa godinama muškarca.

Koje bolesti mogu biti povezane sa očevom genetskom linijom i kako se rizik proverava pre začeća?

Kod ljudi postoje dve polne hromozome. Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju jedan X i jedan Y. Dete od majke uvek dobija X hromozom, a od oca može da nasledi X ili Y.

Zbog toga dečaci od oca nasleđuju Y hromozom, dok devojčice dobijaju njegov X hromozom. Genetske promene na Y hromozomu mogu se, dakle, preneti samo na sinove, dok se određene promene na očevom X hromozomu prenose ćerkama. Ipak, važno je naglasiti da svaka genetska promena ne mora nužno da izazove bolest.

Genetski poremećaji koji se prenose na sinove

Jedan od primera su pojedini oblici muške neplodnosti povezani sa promenama na Y hromozomu. Na njemu se nalaze delovi genetskog materijala, poznati kao AZF regioni, koji imaju važnu ulogu u stvaranju spermatozoida.

Ukoliko deo tog materijala nedostaje, organizam može da proizvodi veoma mali broj spermatozoida ili da ih uopšte ne proizvodi. Dečaci sa ovakvom genetskom promenom najčešće se rađaju bez vidljivih zdravstvenih problema, normalno rastu i razvijaju se, a teškoća se često otkrije tek u odraslom dobu, kada pokušaju da postanu očevi.

Kod nekih promena u AZFc regionu mogućnost začeća ipak postoji. Međutim, ako muškarac dobije sina, on mu može preneti isti Y hromozom, pa se i kod deteta može javiti problem sa plodnošću.

Zahvaljujući savremenim metodama asistirane reprodukcije, neki muškarci sa ozbiljnim poremećajima stvaranja spermatozoida mogu postati biološki očevi. Ipak, kada je uzrok neplodnosti promena na Y hromozomu, postoji mogućnost da je prenesu muškom potomku.

U galeriji ispod pogledajte 10 najvažnijih saveta ruskog pedijatra! 

10 najvažnijih saveta ruskog pedijatra Evgenija Komarovskog za roditelje Foto: Jenny Sturm/Shutterstock

Bolesti koje otac može da prenese ćerkama

Postoje i genetska oboljenja povezana sa X hromozomom. Pošto otac svoj X hromozom prenosi svim ćerkama, ali nijednom sinu, određene genetske promene mogu se naslediti upravo ovom putanjom.

Jedan od primera je X-vezana hipofosfatemija, nasledni poremećaj povezan sa promenama gena PHEX. Kod ove bolesti bubrezi izlučuju previše fosfora, minerala koji je važan za pravilno formiranje kostiju i zuba. Zbog toga se kod deteta mogu javiti krivljenje nogu, usporen rast, bolovi u kostima i problemi sa zubima.

Ako otac ima patogenu varijantu gena PHEX, sve njegove ćerke naslediće tu genetsku promenu, dok je sinovi neće dobiti od njega. Ipak, težina simptoma može da se razlikuje čak i među članovima iste porodice.

Važno je i da se ovakva oboljenja ne prenose isključivo preko muškaraca. Žena koja ima X-vezanu hipofosfatemiju takođe može preneti genetsku promenu svojoj deci.

Otac može preneti i mutaciju koja kod njega ranije nije postojala

Nisu sve genetske bolesti posledica promena koje roditelji nose od rođenja. Ponekad se nova mutacija prvi put pojavi tokom stvaranja spermatozoida.

Za razliku od ženskih polnih ćelija, ćelije iz kojih nastaju spermatozoidi nastavljaju da se dele tokom reproduktivnog života muškarca. Sa godinama se povećava mogućnost da tokom tih deoba nastanu nove genetske promene.

Jedan od primera je ahondroplazija, genetsko oboljenje koje može da izazove izrazito nizak rast i nesrazmerno kratke ekstremitete. Drugi primer je Aperov sindrom, kod kojeg dolazi do prevremenog srastanja kostiju lobanje, a prsti na rukama i nogama mogu biti spojeni.

Sa očevim godinama povezuju se i pojedine nove mutacije koje mogu dovesti do Minkeovog, Kruzovog, Fajferovog i Kostelovog sindroma.

Kako proveriti genetske rizike pre trudnoće?

Iako se genetske bolesti ne mogu uvek sprečiti, određeni rizici mogu se otkriti pre začeća. Stručnjaci savetuju da parovi koji planiraju trudnoću, naročito ako u porodici postoje nasledna oboljenja, razgovaraju sa lekarom o odgovarajućim pregledima.

Jedan od pregleda koji se može uraditi jeste spermogram. On daje podatke o broju, pokretljivosti i obliku spermatozoida, ali sam po sebi ne otkriva sve genetske promene. Ako postoje određeni nalazi ili porodična istorija bolesti, lekar može preporučiti dodatne analize.

Kada se u porodici zna za konkretno nasledno oboljenje, moguće je uraditi ciljano genetsko testiranje kako bi se proverilo da li osoba nosi odgovarajuću promenu u DNK. Kod muškaraca sa ozbiljnim poremećajima stvaranja spermatozoida, lekar može preporučiti i analizu mikrod elecija Y hromozoma.

Genetičar je posebno važan kada u porodici već postoje slučajevi naslednih bolesti, neplodnosti ili rođenja dece sa urođenim poremećajima. Na osnovu porodične istorije i rezultata pregleda procenjuje se koji testovi imaju smisla. Ne postoji jedan univerzalni test kojim se mogu isključiti baš svi genetski rizici.

Šta ako se genetski rizik otkrije tokom trudnoće?

Tokom trudnoće određeni poremećaji mogu se posumnjati na osnovu ultrazvučnih pregleda. Na primer, kod ahondroplazije lekar može uočiti skraćenje kostiju ruku i nogu, dok kod Aperovog sindroma mogu postojati promene u razvoju lobanje.

Ipak, ultrazvuk ne može da isključi sve nasledne bolesti. Ako postoji sumnja na određeni genetski poremećaj, u zavisnosti od procene lekara mogu se preporučiti invazivne dijagnostičke metode, poput biopsije horionskih čupica ili amniocenteze, uz analizu genetskog materijala.

Ukoliko je poznata konkretna genetska promena, u pojedinim slučajevima postoji mogućnost vantelesne oplodnje uz preimplantaciono genetsko testiranje embriona. Tako se embrioni mogu proveriti na određeno nasledno oboljenje pre nego što se jedan od njih prenese u matericu.

Otkriće genetskog rizika ne znači automatski da će dete imati naslednu bolest. Mogućnost prenosa i težina oboljenja zavise od konkretne genetske promene i načina nasleđivanja, zbog čega je važno da par rezultate tumači uz pomoć genetičara.

BONUS VIDEO:

00:52
Zašto se bebe zacenjuju Izvor: TikTok/lifeofadoctor