Tokom jeseni i zime imunitet generalno opada, podložniji smo mnogim virusima i različitim bolestima. Da bismo sprečili prehladu, grip, virus korona i mnoge druge zdravstvene probleme kod svoje dece, potreban nam je JAK IMUNITET. Kada dete ima dobar imunitet, ono je u stanju da spreči nastanak, da se odbrani, ali i da se mnogo brže i lakše izbori sa mnogim bolestima. A kako se to jača imunitet?

Dr Saša Plećević, pobornik zdravog života dece i odraslih, poznatiji kao Dr Filgud, otkriva za Yumamu sve što bi roditelji trebalo da znaju o jačanju imuniteta, zdravim navikama kod dece i odbrani od mnogih aktuelnih virusa.

Šta je sve ključno za jačanje imuniteta kod dece?

Izdvojiću tri osnovne stavke za jačenje imuniteta. To su:

1.Zdrava, pravilna ishrana 

2.Redovna fizička aktivnost

3.Dobar, kvalitetan san

Kako treba da se hrane deca da bi ojačala imunitet?

Važno je da se ishrana deteta najpre sastoji od složenih ugljenih hidrata, tipa raženo, heljdino brašno, integralni pirinač, krompir, integralne testenine. Ne može ishrana da bude bez ugljenih hidrata ni kod odraslih ni kod dece, zato što je ugljeni hidrat osnovna energija našeg tela. Naravno, deca mogu povremeno da uzmu nešto slatko, a da to slatko bude na bazi zdravog meda. Dijete bez ugljenih hidrata, samo proteini i slično, nisu dobre.

Takođe je važna upotreba zdravih masti. Tu spadaju maslinovo ulje, koštunjavo voće, badem, lešnik, zdrava mesa sa zdravim mastima, kao što su ribe (losos).

Vitamini su takođe mnogo bitni u detetovoj ishrani. 

Proteini su važni, i to oni iz manje masnih mesa (riba, piletina, ćuretina, junetina).

Ne treba deci davati nemasne mlečne proizvode, niti masne sireve. Dakle, važno je unositi mlečne proizvode sa smanjenim procentom masti, ali ne bez masti. 

Jedna od osnovnih stavki je dovoljan unos tečnosti, ali da to ne budu sokovi. Neka to bude prvenstveno voda, čajevi, ali bez šećera. Naravno da za decu nisu zeleni i crni čaj, već nana, kamilica, hibiskus, šipak. 

Važno je da hrana bude sveža i da ima dosta povrća, da ima voća, koje treba da bude ograničeno, ne preterano.

Ne treba deci da branimo pice, slatkiše, ali treba da ih učimo da to nije dobro, a da samo povremeno mogu da ih koriste.

Kada je dete bolesno, svi imamo naviku da detetu dajemo što više voća. Da li ta velika količina šećera može imati loš uticaj?

Ne smeta taj šećer. Organizmu je potrebna energija, potreban mu je šećer. Naročito su potrebni vitamini i voda, a u voću je najviše vode. 

Koliko obroka dnevno dete treba da ima?

Potrebno je da imaju pet obroka dnevno, tri glavna i dve užine. Razmak između obroka treba da bude najmanje tri sata, najviše četiri. 

Da li je deci potrebno davati dodatne suplemente?

Ne, nije potrebno. Ja sam protivnik bilo kakve suplementacije, kada putem hrane možete svega uneti dovoljno. Vitamin D može, naročito u ovom jesenjem i zimskom periodu, mada i njega možete naći u namirnicama, recimo u lososu, džigerici.

Da li su gojazna deca podložnija padu imuniteta?

Mnogo su podložnija. Čim si gojazan tebi je imunitet slab, to važi i za decu i za odrasle. I kada se razbole, gojazne osobe teže ozdrave. 

Kakva fizička aktivnost je pogodna za decu?

Koliko treba da budu deca aktivna? Svaki dan! Fizička aktivnost u odnosu na uzrast je bitna. Recimo, od treće godine da se počne sa nekom školicom sporta, od četvrte godine školice plivanja, jer je ono najbolja fizička aktivnost za dete – zbog koordinacije, zbog pokreta, zbog snalaženja u prostoru, zbog pravilnog razvijanja skeleto-muskulatornog sistema. Aktivnost pozitivno utiče i na fizičko i na psihičko stanje deteta. 

Protivnik sam toga da deca u najmanjem uzrastu odmah idu na ciljane sportove. Na njih se ide od desete, dvanaeste, četrnaeste godine. Malo dete treba da se igra! Igra je najvažnija, deca treba da budu u pokretu.

Može li preterana fizička aktivnost loše uticati na detetov imunitet?

Apsolutno! Preterana fizička aktivnost i prenaporno vežbanje dovodi do pada imuniteta.

Koliko dete treba da spava?

Bebe spavaju po 22 sata, malo starija deca 18, pa 14, pa 12. Odrasla osoba treba da spava 8 sati. Dete, u zavisnosti od godina, treba da ima tačno određeno vreme koliko spava. Bitno je da u sobi ne bude upaljen televizor, da nema telefona i svih tih ometača jednog normalnog sna. 

Kako učite decu da treba da se hrane zdravo, da budu fizički aktivna, da lepo spavaju?

Decu tome možemo naučiti kroz razne edukacije. Moja najveća sreća je kada me roditelji sretnu u Knez Mihailovoj i kažu - "Doktore, moje dete pre vaših edukacija i emisija nije htelo da jede paradajz, zelenu salatu, krastavac". Naš vrtić u Požarevcu je usmeren na zdrav život, na važnost zdrave ishrane i fizičke aktivnosti kod dece. To nam je osnov.

Koji je vaš savet za roditelje u vreme virusa korona?

Držite decu na distanci, ali neka se normalno igraju. Neka budu što više na otvorenom tokom lepih dana. 

Pročitajte i...

Zapratite nas i na Instagramu!