- Testiranja dece za upis u prvi razred počinju od 1. aprila.
- Pored sistematskog pregleda, decu očekuje i testiranje kod psihologa/pedagoga.
Prijava dece za upis u prvi razred, odnosno zakazivanje termina elektronskim putem preko portala eUprava počela je 23. marta i biće otvorena sve do 31. maja, a roditelji koji nisu u mogućnosti da sami elektronski prijave dete za testiranje, mogu da se obrate školi, nakon čega će ovlašćeno lice škole umesto roditelja zakazati termin za dete.
Pre upisa u prvi razred osnovne škole, deca moraju da prođu i sistematski pregled, koji počinje kod izabranog pedijatra, a koji dalje daje sve potrebne upute. Budući prvaci u okviru sistematskog prolaze sledeće preglede:
- Otorinolaringologa,
- Oftalmologa,
- Fizijatra,
- Logopeda,
- Stomatologa.
Pored toga, rade se laboratorijske analize krvi i urina, kao i provera vakcinalnog statusa i vakcinacija.
Testiranje pred upis u školu
Uobičajeno je da su u ovo doba godine uzbuđeni i budući đaci prvaci, a možda još i više njihovi roditelji, kojima po pravilu nekako "najteže pada" samo testiranje. Pedagoškinju, profesorku strukovnih studija dr Otiliju Velišek-Braško koja je trenutno u mandatu predsednika Pedagoškog društva Vojvodine, pitali smo najpre kako izgleda testiranje za prvi razred i šta pedagozi/psiholozi tu zapravo procenjuju.
"Nakon upisa u osnovnu školu deca i roditelji se pozivaju na upoznavanje i tzv. 'testiranje' deteta. Pedagoška-psihološka služba, odnosno pedagog i/ili psiholog škole su zaduženi za proveru spremnosti deteta za polazak u školu koristeći standardizovan postupak i instrument. Prilikom procene provere spremnosti deteta za polazak u školu sagledava se dete kao celovito biće, što obuhvata psiho-fizičke karakteristike, sa fokusom na socijalnu, emocionalnu i intelektualnu spremnost. Radi sticanja što celokupnije slike o detetu koje polazi u prvi razred, obavlja se intervju sa roditeljima ili starateljima deteta, kao i sa detetom. Prema aktuelnoj pedagoškoj paradigmi i škola se priprema za dete (decu)".
S obzirom na to da roditelji često imaju tremu više nego deca, dr Velišek-Braško smo pitali i koja je uloga roditelja na testiranju.
"Kada se radi upoznavanje i procena spremnosti deteta za polazak u školu, roditelji treba da su podrška detetu, da ga ohrabruju, da podstiču dete da bude što prirodnije u toj novoj situaciji, da pruže razumevanje ako je ono uzbuđeno ili uznemireno, da razgovaraju o tome šta ih čeka, kako može prostorija da izgleda, šta će možda raditi u toj situaciji, a i sebe roditelji da smire".
Nemojte misliti da je baš sve gotovo kada se završi testiranje - evo šta se, prema rečima pedagoškinje, dešava nakon testiranja.
"Važno je razmeniti utiske nakon intervjua i procene spremnosti deteta za polazak u školu između stručnih lica, deteta i roditelja, ali posebno je važno za dete i roditelji da pričaju kako su se osećali, šta su radili i da porodično proslave nekim ritualom ovaj važan događaj, kao što je polazak u školu".
S obzirom na to da se ovim testiranjem proverava spremnost deteta za polazak u školu, pitali smo je i kako "izgleda" tj. kako se ponaša dete koje je spremno za upis u prvi razred.
"Svakom detetu je polazak u školu velika promena: drugi prostor, novi ljudi, način rada, proces vaspitanja i obrazovanja, drugačija očekivanja i nova uloga deteta. Prirodno je da su uzbuđeni, a isto tako sve te promene su im izazovne i privlačne, žele da slušaju druge, čuju nove teme, da budu veštiji i aktivniji, žele da savladaju nove veštine - čitanje, pisanje, računanje, žele da pokažu da takve stvari mogu, da su istrajniji, radoznali, spremniji da se samoregulišu".
Kada se odlaže upis u školu
Odlaganje upisa u prvi razred je, kaže stručnjakinja, retko, i odluku o tome donosi posebna komisija.
"Prema inkluzivnom pristupu svako dete se upisuje u školu. Ukoliko dete ima potrebu za dodatnom podrškom u učenju i razvoju, nastava se može individualizovati i diferencirati, odnosno prilagođavati. Dete najviše i najbolje uči i razvija se u društvu svojih vršnjaka, a preporuku odlaganja polaska u školu radi posebna komisija. Potrebno je dobro analizirati celokupni kontekst deteta uz konsultacije sa različitim stručnjacima (vaspitač, učitelj, pedagog, psiholog, defektolog, logoped...), da li je nužno da se desi odlaganje, šta će se desiti za godinu dana, da li je trauma da 'ponavlja' predškolski program u interesu deteta?"
Iako su roditelji, naravno, svesni, da je testiranje pred upis u školu sasvim uobičajena stvar i da nije "strašno", razumljivo je da su emotivni u vezi sa tim i da bi želeli da na svaki mogući način olakšaju to svom detetu. Dr Velišek-Braško pojašnjava da li nešto zaista mogu da urade kako bi svojim budućim školarcima olakšali.
"Priprema deteta u školu je proces, počinje od rođenja deteta. Polazak u školu nije samo prvi dan u školi, nije samo jedan događaj. Spremnost deteta ne postiže se sa nekoliko meseci, jer podsticanje detetovog razvoja, vaspitanje i obrazovanje je kontinuirano. Svakodnevna igra, razgovori, omogućavanja različitih iskustava i doživljaja deci, građenje odnosa i aktivnog delanja tokom predškolskog perioda je osnova za kompetentno dete.
Priprema za novo iskustvo kao što je odlazak u školu na 'testiranje' se obezbeđuje kroz igru i razgovor kako može situacija da izgleda, da što manje bude nepoznato i da se dete oseća prijatno. I škola je, kao i vrtić sigurno i podsticajno okruženje. Ono što može da se govori deci je da će da razgovaraju, da će ih nešto pitati, a oni odgovarati, raditi neke interesantne zadatke, da će nešto da crtaju... Možete da ih ohrabrite da su to teme kojima su se bavili u vrtiću ili u porodici", zaključuje dr Velišek-Braško.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
U foto-galeriji pogledajte i najlepše citate Duška Radovića o odrastanju:
BONUS VIDEO: