Šta da očekujete kada dete krene u vrtić? Evo kakve se reakcije smatraju uobičajenim

U septembru mnoga deca kreću prvi put u vrtić, a evo šta možete da očekujete od mališana dok se navikava na nove okolnosti. Dodajte Yumama u vaš Google izbor
Ponašanje dece kada polaze u vrtić Foto: Shutterstock/Alexander_Safonov
  • Prilagođavanje na vrtić obično ide postepeno: prvih dana boravak je kratak, a period adaptacije najčešće traje od jedne do tri nedelje, nekad i duže.
  • Plakanje, odbijanje ulaska, promena apetita i sna smatraju se uobičajenim reakcijama, a uspeh se ne meri samo prvim danom.

Početak septembra za hiljade porodica u Srbiji označava veliku promenu, jer je počela nova školska godina, a to za mnoge mališane znači i prvi susret sa jaslicama ili vrtićem, a naredni dani i nedelje biće posvećeni prilagođavanju na novu sredinu, vaspitače i odvajanje od roditelja. Za neke će to biti samo kratko upoznavanje, dok će drugi već ovih dana prvi put ostati u novom okruženju bez roditelja, i to nekoliko sati.

Kako će izgledati prilagođavanje vašeg deteta?

Ne postoji jedinstven raspored prilagođavanja koji važi za svu decu. Organizacija zavisi od ustanove, grupe i individualnih potreba deteta. U vrtićima se, po pravilu, kreće postepeno. Prvog dana dete može provesti samo 15 do 30 minuta u vrtiću, neretko uz roditelja, a zatim se njegov boravak iz dana u dan produžava. Uobičajeno je da period prilagođavanja traje od jedne do tri nedelje, ali može potrajati i duže.

U nekim vrtićima dete prvih dana ostaje do ručka, a tek kasnije počinje da ostaje i na spavanju. Plan se pritom može menjati u zavisnosti od toga kako dete reaguje. Prilagođavanje može biti posebno intenzivno za decu koja kreću u jaslice, jer je za mnoge to prvo duže odvajanje od roditelja i potpuna promena dnevne rutine.

Očekivane reakcije dece

Roditelji se tokom prvih dana mogu suočiti sa reakcijama koje kod kuće ranije nisu primećivali. Plakanje pri dolasku, čvrsto držanje za roditelja ili odbijanje da uđe u prostoriju uobičajene su pojave. Moguće su i promene apetita i spavanja, kao i veća potreba za blizinom roditelja nakon povratka kući. Neka deca, međutim, reaguju potpuno suprotno.

Tokom prvih nekoliko dana mogu bez problema da uđu u grupu, ali snažnije reaguju tek nakon izvesnog vremena, kada shvate da odlazak u vrtić nije jednokratan događaj, već nova svakodnevica. Zbog toga uspeh prilagođavanja ne treba procenjivati samo na osnovu toga da li je dete prvog dana plakalo.

Deca se razlikuju po temperamentu, uzrastu i ranijim iskustvima, pa se razlikuje i vreme koje im je potrebno da prihvate novu situaciju.

Saveti za lakši rastanak

Vrtići roditeljima uglavnom savetuju da budu smireni i dosledni. Dete treba da zna da roditelj odlazi, ali i da će se vratiti. Zbog toga nije dobra ideja iskrasti se dok se dete igra kako bi se izbegao plač, jer dete može da se uznemiri kada shvati da roditelja više nema.

Ni dugo opraštanje na vratima najčešće ne pomaže. Kratak i jasan ritual — zagrljaj, poljubac i pozdrav — detetu vremenom postaje predvidljiv deo dana.

Važna je i komunikacija sa vaspitačima. Oni treba da znaju kako dete spava, šta jede, na koji način se smiruje, da li koristi dudu ili neki drugi predmet za utehu, kao i da li postoje zdravstveni problemi ili alergije.

Trajanje prilagođavanja je individualno

Na pitanje koliko traje prilagođavanje nema univerzalnog odgovora. Iskustva vrtića pokazuju da se kod dela dece početne reakcije smire za desetak dana, kod neke dece prilagođavanje traje oko mesec dana, dok u pojedinim slučajevima može potrajati i znatno duže.

Na trajanje mogu uticati uzrast i temperament deteta, redovnost dolazaka, ali i način na koji roditelji doživljavaju polazak u vrtić. Zato nije korisno upoređivati decu.

To što dete prijatelja nakon tri dana veselo ulazi u grupu ne znači da se drugo dete "loše prilagođava" ako nakon dve nedelje i dalje plače pri rastanku.

Formalnosti pre polaska u vrtić

Pre samog upisa u nekim vrtićima se obavlja inicijalni razgovor sa roditeljem i detetom, tokom kojeg stručni tim vrtića procenjuje detetovo ponašanje i komunikaciju. Pre polaska potrebno je ispuniti i zdravstvene uslove, što uključuje potvrdu o obavljenom sistematskom pregledu i vakcinaciji.

Bolesti i povratak u rutinu

Polazak u kolektiv znači i kontakt sa velikim brojem dece, zbog čega su bolesti čest deo prvih meseci. Upravo izostanci zbog bolesti mogu dodatno otežati prilagođavanje, jer dete nakon nekoliko dana provedenih kod kuće ponovo prolazi kroz odvajanje.

Zbog toga početak jaslica ili vrtića za mnoge porodice nije pravolinijski proces. Moguće je da se smenjuju dobri dani, teža jutra i povratak bolesti, nakon čega se plač nakratko ponovo pojavi.

Prilagođavanje za celu porodicu

Roditelje ponekad iznenadi to što se dete u vrtiću ponaša dobro, a kod kuće postane zahtevnije. Nakon dana provedenog u novom okruženju može tražiti više fizičke blizine ili pokazivati privremene promene u nekim veštinama. U prvim nedeljama zato je korisno, koliko je moguće, ne uvoditi istovremeno i druge velike promene.

I roditeljima prilagođavanje može biti teško.

Za mnoge je polazak deteta u jaslice prvi put da ga ostavljaju na duže vreme sa osobama sa kojima još nisu izgradili odnos poverenja. Novi raspored i jutarnje rastanke moraju da prihvate i roditelji.

Ako prilagođavanje traje duže nego što se očekivalo, vaspitači i stručni tim vrtića mogu zajedno sa roditeljima pronaći način koji najbolje odgovara konkretnom detetu.

U galeriji ispod pogledajte i savete psihologa o odgajanju dece:

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Šta dete treba da zna pre vrtića  Izvor: TikTok/emmymckenny

Izvor: Index/Yumama