• Dr Ranko Rajović stalno ističe da je kretanje jako važno za razvoj dubokih regija mozga. 
  • On ističe da 60 odsto dece ne ume da skoči unazad, što može da znači i da neće moći da razumeju neke kognitivne zadatke. 

U vremenu kada deca sve više vremena provode uz ekrane, a sve manje u slobodnoj igri i kretanju, pitanje njihovog pravilnog razvoja postaje važnije nego ikad. Savremeni način života doneo je brojne pogodnosti, ali je istovremeno doveo i do zabrinjavajućih promena u fizičkim i kognitivnim sposobnostima najmlađih. Upravo na tu pojavu upozorava dr Ranko Rajović, ističući da kretanje nije samo fizička aktivnost, već temelj razvoja mozga i misaonih procesa.

"Borim se sa kolegama i u Zagrebu i u Beogradu, gde su neki čak govorili da kretanje nije važno. Pazite, u medicini je kretanje ključ za razvoj dubokih regija mozga zaduženih za kognitivne procese. Neki onda pomenu Stivena Hokinga koji je bio u invalidskim kolicima. Ljudi moji, i u kolicima se ljudi kreću napred, nazad, levo, desno, drže ravnotežu, pomeraju ruke gore, dole. Jedino što ne hodaju. Za odrasle ljude to ne govorim, ali za decu u razvoju kretanje je ključ.

Šta se danas vidi kod dece? Ravna stopala su u porastu, slabi su im mišići i ne mogu da skaču unazad. Kada sam radio jednostavan test u vrtiću za uzrast od četiri godine, skok unazad ne može da izvede preko šezdeset posto dece. Kolega na pedagoškom fakultetu me je pitao kakve veze ima taj skok sa učenjem. Dete koje nema skok unazad u četvrtoj godini, možda sutra u školi neće razumeti neke kognitivne zadatke, recimo kada se radi matematika u minusu. Kretanje je ključ razvoja nervnih puteva u kojima su misaoni procesi. Dokazale su to i studije na Ohajo stejt univerzitetu u Americi. Gledajte i trudite se da dete do šeste godine bude spretno i okretno", savetuje Rajović.

Možda je upravo sada pravi trenutak da preispitamo svakodnevne navike i damo više prostora igri, trčanju i istraživanju. Jer ponekad najjednostavnije stvari imaju najveći uticaj na razvoj deteta. U toj jednostavnosti krije se i odgovor na mnoge savremene izazove sa kojima se suočavaju roditelji i vaspitači. Na kraju, pitanje nije da li imamo vremena za kretanje, već da li imamo luksuz da ga zanemarimo.

Za sam kraj, pitali smo uglednog doktora za jedan univerzalan savet kako da, u modernom moru izazova, roditelji zaista budu dobri i odgovorni.

"Mnogi kažu kako je bilo nama, biće i mom detetu. To jednostavno nije tačno jer se okruženje drastično promenilo i sve se brzo dešava. Tu su igrice, telefoni i društvene mreže, a toga nikada ranije nije bilo. Tamo vas čekaju potpuno nepoznati ljudi koji detetu daju lajkove za razne gluposti, pa dete shvati da tako dobija pažnju. Ovo je prvi put u civilizaciji da smo dozvolili da na naše dete utiču stotine ili hiljade nepoznatih ljudi i influensera, dok sa druge strane izmišljamo mane učiteljicama u školama koje makar poznajemo. Zato roditelji moraju da se edukuju, da pogledaju malo kako novo okruženje formira ličnost i utiče na razvoj deteta i da znaju kako se mozak razvija, jer će tako najlakše spasiti svoje najmilije", zaključio je doktor Ranko Rajović.

U foto-galeriji pogledajte i mudre savete ruske doktorke o odgajanju dece:

10 mudrih saveta ruske doktorke Tatjane Černigovskaje o vaspitanju dece Foto: Sunny studio/Shutterstock

BONUS VIDEO:

03:11
"Ne kupujte deci previše poklona, nećete ništa postići" Doktor Rajović na primeru salveta i klikera objasnio kad će dete biti najsrećnije Izvor: Kurir televizija

Izvor: zena.blic.rs/Yumama