• Logoped Smilja Majević kaže da postavljanje pitanja "ili-ili" može da pomogne detetu da izgovori reč.
  • Da bi dete na ovaj način naučilo nove reči važno je da pratite određena pravila. 

Nakon pojave prve reči roditelji brzo očekuju drugu, potom treću... Nekad zaboravljamo da se za tu prvu reč dete spremalo celu godinu. Učenje nove reči počinje od slušanja, usmeravanja pažnje, posmatranja, povezivanja, gledanja pokreta usana, mimike, gestova. Da bi dete neku reč počelo da govori, potrebno je da je razume, da shvata kad je treba koristiti, šta će dobiti izgovarajući je.

Kako da naučimo dete prve reči?

Kad učimo dete nove reči imajmo uvek u vidu da ga prvo učimo da razume, a potom ga učimo da izgovori.

Pitanja izbora jesu pitanja ili-ili. "Hoćeš li krušku ili jabuku?", "Hoćeš li na ljuljašku ili na klackalicu?", "Hoćeš li mleko ili vodu?"

Nije preporučljivo detetu postavljati pitanja sa tri ili više izbora, npr. "Hoćeš li jabuku ili bananu ili narandžu?". Razlog za to jeste kraći opseg detetove pažnje, jer u slučaju više izbora dete mora aktivno da sluša, zapamti i potom navede šta je njegov izbor. Takođe, psiholozi su istraživali i zaključili da lakše pravimo izbor između dva ponuđena nego kad je ponuda veća.

U situaciji kad detetu postavljamo pitanje izbora važno je da ono može da vidi dva izbora koja mu dajemo. Kad izgovaramo trebalo bi i da pokažemo ono što imenujemo, tako će dete povezivati ono što vidi sa rečju koja ga opisuje.

Kad postavljamo pitanja izbora pored toga što pokazujemo ono što nudimo, potrebno je da naglasimo svaki od tih izbora, ali i razdvojimo tako što ćemo napraviti pauzu između njih.

Odgovaranje na pitanja izbora podstaći ćemo time što ćemo detetu dati izbor između jedne njemu baš omiljene stvari i druge ne baš tako omiljene, npr. između banane koju obožava i kruške koju nerado jede. U takvoj situaciji dete će dati sve od sebe da nam zatraži ono što voli.

Dete koje nema reč, prvo će gledati, posezati i/ili pokazivati na predmet koji želi. Sa razvojem govorno-jezičkih sposobnosti više će se služiti rečima. Verbalni odgovori mogu biti u vidu prvog glasa za datu reč, prvog sloga ili uprošćenog izgovora za duže reči.

Primeri iz svakodnevice

  • Primer: pitanja izbora možemo da koristimo kad biramo garderobu za vrtić. "Hoćes li majicu sa bagerom ili majicu sa medom?"
  • Primer: pitanja izbora možemo da koristimo za izbor užine. "Hoćeš li bananu ili narandžu?"
  • Primer: pitanja izbora možemo da koristimo kad biramo igračke. "Hoćeš li auto ili kamion?"

Preduslovi za uspešnost u ovoj aktivnosti:

  • pratite detetova interesovanja,
  • nudite jednu omiljenu i jednu ne tako omiljenu stvar,
  • pokažite ono što imenujete,
  • prihvatite svaki odgovor.

Pružajući detetu nove reči učimo ga prvo novim pojmovima, a potom rečima kojima će krenuti da se služi kad za to bude spremno.

Hanen centar

Tekst je nastao na osnovu Hanen saveta za roditelje dece koja kasne u razvoju govora. Hanen centar je neprofitna organizacija iz Kanade posvećena pomaganju deci da komuniciraju najbolje što mogu. Postoji od 1975.godine kad je razvijen program "Za razgovor je potrebno dvoje" koji obučava roditelje kako da pomognu detetu da komunicira. Hanen centar obučava logopede širom sveta za primenu licenciranih programa.

U foto-galeriji pogledajte i savete ruskog pedijatra o vaspitanju dece:

10 najvažnijih saveta ruskog pedijatra Evgenija Komarovskog za roditelje Foto: Jenny Sturm/Shutterstock

BONUS VIDEO:

02:20
ALARM ZA UZBUNU: 7 JASNIH ZNAKOVA DA DETE TREBA KOD LOGOPEDA: Prvih 1.000 dana od rođenja deteta KLJUČNI SU ZA RAZVOJ govora Izvor: Kurir TV

Izvor: stetoskop.info/Yumama