- Šišanje deteta na ćelavo ne utiče na gustinu, kvalitet ni brzinu rasta kose, jer je broj folikula genetski određen.
- Utisak da je kosa posle šišanja gušća samo je optička varka, a prvo šišanje ne mora da bude vezano za prvi rođendan.
Bake su ranije često govorile da bebu, kada napuni godinu dana, treba ošišati na ćelavo kako bi joj kasnije porasla gušća, jača i zdravija kosa. Ovaj običaj prenosi se s generacije na generaciju, i ponegde u Srbiji je se i dalje poštuje, ali ima i mnogh roditelja koji se pitaju da li zaista ima osnova za takav savet ili je to samo verovanje.
Istina je da šišanje na ćelavo ne može da utiče na gustinu, kvalitet niti brzinu rasta detetove kose. Iako je ovo uverenje veoma rasprostranjeno, nauka ga ne potvrđuje, evo zašto.
Da li šišanje menja strukturu kose?
Ne. Broj folikula dlake, odnosno mesta iz kojih kosa raste, genetski je određen. Šišanjem, pa čak ni potpunim brijanjem glave, ne mogu se stvoriti novi folikuli niti povećati prirodna gustina kose.
Zašto onda roditeljima često deluje da je kosa nakon šišanja gušća?
Razlog je optička varka. Kada se kosa ošiša veoma kratko, sve dlake su približno iste dužine, pa deluju deblje i čvršće. Kratke vlasi stoje uspravno i stvaraju utisak gušće kose. Međutim, kako kosa nastavlja da raste, njen izgled se vraća na prethodno stanje.
Struktura i izgled kose mogu se menjati tokom detinjstva i odrastanja, pod uticajem genetike, uzrasta i hormona. Kod mnogih ljudi značajnije promene postaju primetne tek tokom puberteta. Šišanje na ćelavo ne može da ubrza ovaj prirodni proces.
Kada je detetu zaista potrebno prvo šišanje?
Prvo šišanje ne mora da bude vezano za prvi rođendan. Ne postoji pravilo da dete tada mora da se ošiša, a odluka zavisi od dužine kose, praktičnosti i potreba deteta.
Evo u kojim situacijama šišanje može biti korisno:
- Kada šiške padaju preko očiju – ako dete zbog kose žmirka, sklanja je rukama ili mu ometa vid, vreme je za skraćivanje.
- Kada se kosa često mrsi – naročito na potiljku, gde se zbog trenja o jastuk mogu stvarati čvorići koje je teško raščešljati.
- Kada je nega kose otežana – kraća kosa ponekad olakšava održavanje higijene i negu temena. Ipak, ako dete ima temenjaču ili seboreične promene, potrebno je posavetovati se sa pedijatrom, a ne oslanjati se na šišanje kao rešenje.
- Kada dete samo pokazuje interesovanje za šišanje – naročito ako počinje da uzima makaze ili oponaša odrasle, pa je potrebno urediti kosu na bezbedan način.
Ukoliko ništa od ovoga ne predstavlja problem, nema potrebe za šišanjem. Roditelji mogu jednostavno da skrate krajeve ako žele uredniju frizuru.
Kako da šišanje prođe bez suza i nervoze?
Malo dete teško može da sedi mirno tokom čitavog šišanja, posebno ako mu je to prvo iskustvo. Zato je važno da roditelji ne insistiraju na tome da dete po svaku cenu bude mirno, već da pokušaju da mu šišanje učine zanimljivim i prijatnim.
Frizeri koji rade sa decom znaju da je strpljenje neophodno, kao i prilagođavanje njihovom uzrastu. Igračke, crtani filmovi, balončići od sapunice i kratke pauze mogu pomoći da se dete opusti.
Ako frizer smatra da dete treba držati na silu kako bi završio šišanje, roditelji bi trebalo da razmisle o izboru drugog salona. Bezbednost i osećaj sigurnosti deteta uvek treba da budu na prvom mestu.
U galeriji ispod pogledajte i mudre savete ruske doktorke o odgajanju dece:
Na kraju, roditelji ne moraju da žure sa prvim šišanjem niti da slušaju savete da dete treba ošišati na ćelavo kako bi mu kosa bila gušća. Ako detetu kosa ne smeta, nema nikakvog razloga da se šiša samo zbog običaja.
Najvažnije je da zapamtimo: gustina i kvalitet kose ne zavise od toga koliko je puta dete ošišano, već prvenstveno od genetike i prirodnog razvoja.
BONUS VIDEO: