Nosić se mora održavati prohodnim. To je važno iz barem dva dobra razloga. Prvo, dete, naročito malo, slabo diše na usta, dok novorođenče to uopšte ne ume. Odojčad slabije jede kada je nos zapušen jer je poremećen akt gutanja i uzimanja vazduha tokom sisanja. Veća deca mogu da dišu na usta, ali to nije prirodni put.

Više od devedeset odsto infekcija gornjih respiratornih puteva je, kod predškolske dece, uzrokovano virusima

Drugi razlog leži u činjenici da zapušen nos povećava rizik od upale srednjeg uha, a to se obavezno leči antibioticima. Unutrašnji ušni kanal (Eustahijeva tuba) se završava na mestu gde nos prelazi u ždrelo. Eustahijeva tuba je kratka kod dece, a kada je zapušen nos, zapuši se i tuba, pa nastaje infekcija srednjeg uha. Zato je najbolja prevencija upale srednjeg uha kod dece otpušavanje nosića.

Kako otpušavati nosić?

Kod tek rođenih beba se primenjuje propiranje nosića fiziološkim rastvorom (0,9% NaCl). Prvo se stavi par kapi u jednu, a posle par minuta i u drugu nozdrvu. Ako je sekret obilniji može se "usisati" posebnim pumpicama koje se nabavljaju u apoteci.

A šta ako je nos i dalje blokiran?

Tada je razlog zapušenja nosa, pored sekreta, i proširenje krvnih sudova nosne sluznice koja je zato otečena. Krvni sudovi moraju da se "skupe" odgovarajućim kapima koje sadrže vazokonstriktore (supstance koje ih sužavaju). U prvim mesecima se preporučuje blag rastvor efedrina (0,25-0,5%), koji se daje najduže 4-5 dana.

Kratkotrajno stavljanje kapljica u nos, u optimalnoj dozi je bezbedno, a pre svega korisno za dete

Kapi se stavljaju 3-4 puta dnevno, po jedna do dve kapi u svaku nozdrvu. Važno je da glavica bude zabačena, tako da se kapi sliju duboko u nosić. U tom položaju glava treba da ostane par minuta, jer ako se dete podigne dobar deo rasvora će iscureti iz nosa. Kapi treba stavljati kapaljkom, jer je tako najsigurnije izbeći da veća količina rastvora ode u nos. Treba izbegavati stavljanje kapljica duže od 4-5 dana jer posle tog perioda njihov efekat prestaje, a moguće je oštećenje sluzokože nosa.

Da li kapi mogu da budu opasne?

Često se čuju priče kako su kapi opasne za dete, da mogu da dovedu do stvaranja polipa u nosu, i slično. Kratkotrajno stavljanje kapljica u nos, u optimalnoj dozi je bezbedno, a pre svega korisno za dete. Treba imati na umu da je mnogo teže lečiti upalu uha, pa mame i tate ne treba da pokleknu pred plačom deteta koje mrzi kapi za nos.

Kako hraniti dete tokom infekcije disajnih puteva?

Ne terajte dete da jede na silu. Princip "snaga ulazi na usta" nije dobar kada je dete bolesno

Kod običnih (blagih) kijavica, naročito kada dete nema povišenu temperaturu, apetit je uglavnom očuvan. Ipak, većina dece tokom respiratornih infekcija ima slabiji apetit. Kada govorimo o virusnim infekcijama treba imati na umu da pored infekcije nosa i grla, virus često napada i stomčić. Tada je želudac osetljiv, luči više kiseline, pa nije retko da deca slabije jedu, a neka po pravilu i povraćaju.

Zato ne treba terati dete da jede na silu. Treba insistirati na napicima (biljni čajevi, negazirani bezalkoholni napici) koji ne treba da budu vrući, već ohlađeni do sobne temperature. Treba pojiti dete po principu "češće, a manje", i izbegavati kisele sokove.

Kada dete potraži hranu, za početak treba davati blage supice, bareno povrće, belo pileće ili juneće meso i potom polako normalizovati ishranu. Sveže voće i povrće, kao i sokovi dolaze na kraju.

Kada se obratiti pedijatru?

Najbolje je da dete tokom infekcije bude pod kontrolom lekara. To naravno ne znači da čim "proradi" nos, treba trčati kod pedijatra. Dete koje ima prehladu, a nema izrazito visoku telesnu temperaturu, koje je dobrog opšeg stanja (dobro raspoloženo – živahno), koje ne povraća, samo ponekad kašlje, a ponaša se uobičajeno, ne zahteva kontrolu lekara.

Nekada je dovoljno posavetovati se sa lekarem, a kada je potrebno treba pregledati dete. Pedijatar će, posle detaljnog pregleda, nekad i uz pomoć laboratorijskih analiza, odlučiti o terapiji. Samo lekar treba da donese odluku o eventualnom započinjanju antibiotske terapije.

Vreme za društvo

Blage kijavice, koje idu bez povišene temperature nisu razlog za izostanak iz kolektiva. Sve infekcije koje prati povišena telesna temperatura jesu razlog da se dete ostavi kući. Takvo dete je opasno za zdravu decu, ali postoji opasnost da već bolesno dete dobije novu infekciju od nekog drugog deteta.

Dr Tatjana Vukomanović, ass. dr Goran Vukomanović