Zbog još nerazvijenog imunog sistema, potrebnog u odbrani organizma od virusa, bakterija i crevnih parazita, čijem razmnožavanju pogoduju visoke temperature, za vreme letnjih dana deca obično dobijaju dijareju. Problemi naročito često nastaju na putovanju, pa umeju da zagorčaju godišnji odmor roditeljima sa malom decom. Posebno je ugrožena odojčad, u čijoj ishrani dominira mleko, koje spada u lako kvarljive namirnice. Ne treba posebno isticati prednost beba koje sisaju, jer je majčino mleko puno zaštitnih materija, uvek pri ruci, sterilno i besplatno. Bebe koje se hrane adaptiranim mlečnim formulama ili kravljim mlekom, pod povećanim su rizikom da obole od crevnih infekcija, jer njihova hrana može da bude kontaminirana na svim nivoima - od proizvodnje, do pripreme obroka, a naročito ako se on ne koristi odmah posle spravljanja.

Koliko vode treba davati bebi u toku letnjih meseci?

Podrazumeva se da je putovanje sa bebom daleko bezbednije ukoliko ona sisa. U protivnom, treba vam poveća putna torba - samo za bebu. Jer, morate da je obezbedite hranom i vodom u toku putovanja, kao i sterilnim priborom za hranjenje. Bebi koja sisa, nije neophodno davati vodu, čak ni kada je vrućina, što ne važi za odojčad hranjenu mlečnim formulama. Svakoj bebi koja je dehidrirana, mora da se da voda. Inače, bebi može da se da prokuvana vodovodska voda, flaširana (negazirana, niskomineralna) voda, ili specijalna voda namenjena pripremanju mlečnih formula. Izvorska i bunarska voda moraju da budu pregledane pre upotrebe.

Koja voda može da se daje bebi?

Pri konzumiranju flaširane i specijalne vode za bebe, treba se pridržavati uputstva proizvođača. Jednom otvorena voda mora da se drži u frižideru (najviše tri dana) i prokuva pre svake upotrebe, osim ako proizvođač ne savetuje drugačije. Da bi voda bila bakteriološki ispravna, treba da ključa bar jedan minut na temperaturi od 100 stepeni. Izuzetak su vanredni uslovi, u kojima postoji veći rizik od kontaminacije (elementarne nepogode, ratovi i slično), kada dužina ključanja vode ne bi trebalo da bude ispod 30 minuta. Pošto je prokuvana voda bljutava -

Zatvoreni krug

U toku dijareje, deca jedu manje zbog smanjenog apetita, ali ponekad i zbog neopravdane restriktivne dijete. Sa druge strane, gubitak nesvarene hrane putem stolice je veliki. Najzad, ukoliko postoji i povišena temperatura, metabolizam se ubrzava, što povećava energetske potrebe u odnosu na stanje pre bolesti. Sve ovo dovodi do gubitka telesne mase, nastala pothranjenost pogoršava proliv, i krug se zatvara.

zbog gubitka kiseonika, češće se daje u vidu čajeva. Mada bi, zbog sadržaja šećera u njima, bilo bolje da se daje čista voda. Nju je moguće obogatiti kiseonikom, i to brzim presipanjem iz suda u sud, pri čemu se stvaraju mehurići vazduha.

Koji su najčešći uzroci pojave letnjih proliva?

Digestivni problemi mogu da budu posledica infekcije (kada mikroorganizmi direktno napadaju sluznicu i izazivaju zapaljensku reakciju) i intoksikacije (trovanja) usled zagađenja hrane bakterijskim toksinima, za šta nije neophodno prisustvo mikroorganizama u digestivnom traktu. Nezvani gosti dospevaju u digestivni trakt preko prljavih ruku (takozvane fekalno-oralne infekcije) i direktnim kontaktom, a toksini konzumiranjem neispravne hrane i vode.

Glavni uzrok pojave letnjih proliva su, ipak, prljave ruke, preko kojih crevne klice dospevaju u hranu. Posle kraćeg vremena inkubacije, bolest obično počinje gubitkom apetita i osećajem muke, neretko i povraćanjem i/ili povišenom temperaturom. Plač je, najverovatnije, izazvan bolovima u trbuhu - nakon kojih, po pravilu, usledi proliv (dijareja). On može da se javi i kao jedini simptom bolesti. Stolica je mekša, od kašaste do sasvim vodene, smrdljiva, često zelenkasta i može da sadrži nesvarene ostatke hrane, sluz i krv. Najvažniji je broj stolica. Ukoliko ih ima puno i/ili su obilne, odojče za kratko vreme gubi veću količinu tečnosti i zapada u stanje dehidracije.

Zašto je povraćanje veći problem?

Povraćanje usled trovanja hranom je veći problem, jer otežava nadoknadu tečnosti. Nastaje nakon nekoliko sati od konzumiranja neispravne hrane. Nema povišene temperature, a može da se (mada ne mora) završi prolivom. Posle obilnog povraćanja, želudac treba odmoriti pola

Komplikacije akutne dijareje

ili proliva su: - akutna dehidracija (gubitak tečnosti) - elektrolitni poremećaji - acido-bazni poremećaji - konvulzije (grčevi mišića sa gubitkom svesti) - nepodnošljivost pojedinih sastojaka hrane (belančevine, šećer)- pothranjenost  

sata do sat, a zatim pokušati postepen unos tečnosti, po principu: «često, po malo». Uporno povraćanje zahteva konsultaciju pedijatra, koji će da proceni opšte stanje deteta. U težim slučajevima, može da bude potrebna intravenska nadoknada tečnosti - koje se ne treba plašiti, jer je veoma korisna i brzo preporodi dete, dajući obolelom želucu dovoljno vremena da se oporavi.

Koji su znaci dehidracije?

Znaci dehidracije su: pospanost, koja usledi nakon perioda intenzivnog plača, suva koža i vidljive sluznice, upale oči, ušiljen nos, obložen jezik, uvučena fontanela (mekani deo glave na temenu) ispod nivoa svoda lobanje, kao i smanjeno mokrenje - do potpunog prekida. Ovo poslednje je najvažniji znak. Naime, zdrava i dobro hidrirana beba svaki čas mokri, pa su pelene svaka tri sata vlažne. Dehidrirana beba «štedi» vodu, pa su joj pelene tri sata nakon presvlačenja suve. Kod sumnje na dehidraciju, bebi treba staviti pamučne pelene, kako bi se lakše uočilo da li i koliko mokri. Ako se beba ne budi sama, a slabo mokri, treba je buditi i pojiti kašičicom. U početku se može dati voda na svaka dva-tri minuta, po nekoliko kašičica. Kada se postigne zadovoljavajuća hidracija, dete će da "živne" i da promokri. Dalji unos tečnosti treba nastaviti mlekom koje beba inače pije, a kod težih proliva se deci na veštačkoj ishrani mogu dati specijalne dijetalne formule. Odojčad na prirodnoj ishrani nastavlja ishranu majčinim mlekom.

Preko učestalih i vodenih stolica, bolesno dete gubi vodu i elektrolite (natrijum, hlor, kalijum i bikarbonate). Što je dete manje, ovaj gubitak je veći. Bolesnik često gubi tečnost i usled povraćanja, povećanog znojenja kod povišene temperature, kao i putem mokraće. Ako se gubitak vode i elektrolita ne nadoknađuje dovoljnim unosom - u organizmu nastaje njihov deficit, koji prati i odgovarajuća klinička slika. Situaciju dodatno može da komplikuje i poremećaj acido-baznog sastava (kiselosti) krvi, koji posebno ugrožava dete.PageBreak

Kako se leči dijareja?

Osnovna pravila lečenja dece sa akutnom dijarejom su:

1. korekcija i sprečavanje dehidracije

2. nadoknada bakterijske crevne flore (dobrih bakterija) probioticima

3. pravilna ishrana

Gubitak tečnosti za vreme akutnog proliva može da se nadoknadi oralno (dete pije neku tečnost), preko sonde i intravenski.

Intravensko davanje tečnosti je neophodno samo kod dece sa učestalim povraćanjem i teškom dehidracijom, kako bi se brzo nadoknadila izgubljena količina tečnosti u cirkulaciji. Jasno je da se ovaj oblik lečenja sprovodi u bolničkim uslovima.

Šta podrazumeva oralna rehidracija?

Oralna rehidracija podrazumeva konzumiranje odgovarajućih tečnosti (voda, čaj od nane, posne supe ili specijalno pripremljena sredstva za oralnu rehidraciju, koja predstavljaju uravnoteženu mešavinu glukoze i elektrolita, rastvorenih u odgovarajućoj količini prokuvane i ohlađene vode).

Nepodnošenje hrane

Tokom akutne crevne infekcije, može da se ispolji nepodnošljivost prema pojedinim sastojcima hrane. Najčešće se radi o proteinima (belančevinama) kravljeg mleka - pa dete, koje je do tada tolerisalo mleko, više ne može da ga svari i proliv se pogoršava. Slična situacija nastaje i usled smanjene aktivnosti fermenta crevne laktaze, obično izazvane rotavirusima, kada dete ne može da svari mlečni šećer laktozu, pa svako konzumiranje mleka pojačava dijareju. U oba slučaja se privremeno uvodi dijeta bez komponenti hrane na koje se razvila nepodnošljivost.

Postoje gotovi rastvori za oralnu rehidraciju za mlađu i stariju decu, odnosno za odrasle, koji se pripremaju prema priloženom uputstvu. Pripremljen rastvor može da se čuva u poklopljenom sudu 24 časa, posle čega mora da se baci.

Zašto treba povećavati unos tečnosti ako dete nije dehidrirano?

Deci sa prolivom, koja nisu dehidrirana, ipak treba povećati unos tečnosti - radi nadoknade njenog kontinuiranog gubitka preko tečnih stolica, kao i zadovoljenja fizioloških potreba. Ako se blagovremeno započne sa davanjem dovoljne količine tečnosti, može da se spreči vodeno-elektrolitni deficit i pojava dehidracije. Odojčad je najbolje  dojiti, i to češće.

Šta treba uraditi ako se pojave znaci dehidracije?

Ukoliko nastupe znaci dehidracije, može da se doda prokuvana, nezaslađena voda ili blag čaj, a starijoj odojčadi - supa, u čijoj osnovi je pirinač, krompir, šargarepa, žitarice i posno meso, uz dodatak soli: tri grama na litar tečnosti. U slučaju nedostatka gotovog preparata, za spravljanje oralnog rehidracionog rastvora može da se razmuti pola kašičice soli sa četiri ravne kašičice šećera u jednom litru prokuvane i ohlađene vode. Nije dobro detetu sa prolivom dati da pije voćne sokove i gazirane napitke.

Koje namirnice izabrati za dete dok traje proliv?

Dok traje proliv, hrana nikako ne sme da se uskraćuje bolesniku. Izbor namirnica zavisi od uzrasta deteta, od toga koju hranu više voli, i od navika u ishrani pre oboljevanja. Za odojčad se preporučuje majčino mleko. Odojčad na veštačkoj ishrani treba da nastavi sa korišćenjem dotadašnje mlečne formule, ili da privremeno prelazi na dijetalnu formulu, prema savetu pedijatra. Kravlje mleko

Nega ojedene kože

Bebe sa prolivom po pravilu imaju ojed oko analnog otvora, nastao pod dejstvom kiselih produkata iz nesvarene stolice. Hidratantne kreme koje se koriste za redovnu negu kože, tu nisu od velike koristi. Ogoljena koža je crvena i bolna, što se sve pogoršava kada dođe u kontakt sa mokraćom ili učestalim stolicama. Kako pomoći detetu? Najbolje su kreme koje sadrže cink, jer on ubrzava zaceljivanje kože, mada i dvoprocentni Eozin lepo sasušuje ogoljene površine. Ako više volite narodnu medicinu, onda svinjsku mast isperite u devt voda i svaki put dobro ocedite kroz čistu krpu. Dobićete izvanredan melem, koji treba da mažete na ojedena mesta prilikom svakog prepovijanja bebe. Za dan-dva, ojed će nestati. Ovaj preparat, ako se drži u frižideru, može dugo da traje.

treba izbegavati do uzrasta od godinu dana. Odojčetu koje već uzima nemlečnu hranu, pored mleka treba ponuditi žitarice (pirinač), povrće (bareni krompir, šargarepa, zelen, karfiol), voće (kompot od jabuke, banana) i bareno posno meso, odnosno ribu (od sedmog meseca). Treba izbegavati hranu koja sadrži veću količinu šećera, pošto može da pogorša proliv.


Da li treba ograničiti unos hrane?

Detetu treba davati onoliko hrane koliko želi. Bolje u čestim, manjim obrocima, koje treba postepeno povećavati, srazmerno poboljšanju digestivne tolerancije. Iako je ranije shvatanje da dete sa dijarejom treba staviti na strogu dijetu prevaziđeno, mališani sa umerenom dehidracijom mogu da, na nekoliko sati, prekinu sa unosom hrane. Sa tim da se pokuša pojenje sa tečnošću, i to često, malom količinom.

Koja je najbolja prevencija proliva?

Najbolja prevencija je dojenje. Kod dece koja su na veštačkoj ishrani, postoji znatno veći rizik od pojave dijareje, pa je potrebno da se uloži veliki napor kako bi se pripremanje i čuvanje mlečnih formula obavljalo u sterilnim uslovima, naročito leti. Najvažnije je dobro pranje ruku pre nego što se pristupi bebi, njenom priboru za ishranu i hrani. Voda za odojčad treba da se prokuvava, a u slučaju upotrebe neproverene vode, i za sve ostale (dovoljno je da ključa nekoliko sekundi). Pre pripremanja nemlečne hrane treba dobro oprati ruke, a hranu koja se koristi sveža - dobro oprati pod mlazem vode. Hranu koja se termički obrađuje - dovoljno dugo kuvati ili peći i koristiti neposredno nakon pripremanja, a ako je duže stajala - baciti. Hranu čuvati na hladnom mestu, po mogućstvu u frižideru (ovo posebno važi za pripremljenu mlečnu formulu, koja leti ne sme da stoji van frižidera duže od pola sata).

Šta raditi na putovanju?

Za bebu je najbolje da sisa kad god poželi, a tada joj osim majke ništa nije potrebno. Za odojčad na veštačkoj ishrani, ukoliko je moguće, nabaviti mlečnu formulu u tečnom stanju (u brik paku), koja se može odmah upotrebiti, a ako je nema - pripremanje mlečne formule mora da se obavi po svim higijenskim principima, što je u putu prilično komplikovano. Za stariju odojčad treba poneti gotove voćne sokove i kašice, a svaki ostatak posle hranjenja baciti. Pribor za hranjenje mora da bude otkuvan. Najvažnije je obezbediti dovoljnu količinu ispravne vode i sprečiti da se u putu ugreje (najbolje držati flaširanu vodu u ručnom frižideru), izbegavati obilne obroke i tešku hranu. U priručnoj apoteci uvek treba imati: toplomer, lekove za obaranje temperature (Paracetamol), Diazepam u obliku mikroklizmi - za decu koja su sklona frasu tokom povišene temperature, i probiotike. Sve ostalo propisuje lekar.

U mestu boravka treba obezbediti sve potrebne higijenske uslove za sterilno pripremanje dečje hrane. Izbegavati bazene i gužve u plićaku, bilo da se radi o moru, reci ili jezeru. Jer, mala deca gutaju dosta prljave vode dok se kupaju, pa mogu da obole od crevne infekcije, ali i težih virusnih bolesti (na primer, od zarazne žutice, meningitisa i slično). Bebu sa prolivom treba da pregleda pedijatar, kako bi utvrdio o kojoj se bolesti radi i odredio odgovarajuću terapiju.

Uspešno sa rastvorima

Oko 95 odsto dece sa akutnom dijarejom može da se uspešno izleči samo davanjem oralnih rehidracionih rastvora, lekova iz grupe probiotika i odgovarajućom ishranom. U lečenju preostalih pet odsto moraju da se primene i antibiotici. Indikovani su kod odojčadi mlađe od šest meseci i kod dece sa teškom kliničkom slikom. Njihova upotreba je isključivo u domenu lekara. Laici mogu da daju samo lekove za obaranje temperature i probiotike, mada ovi poslednji kod odojčadi na prirodnoj ishrani obično nisu potrebni, jer neprokuvano humano mleko sadrži dobre bakterije, kao i brojne druge zaštitne supstance.

Prim dr Maja Skender, pedijatar