Sterilno detinjstvo ispraćeno infekcijom kasnije u životu može podstaći leukemiju.

U časopisu Nature Reviews Cancer istaknuto je da limfoblastična leukemija, najčešći tip raka u detinjstvu, uzrokuje dvostepeni proces. 

Prvi korak je genetska mutacija pre rođenja, koja predstavlja predispoziciju za razvoj ovog vida leukemije. Drugi korak jeste da dete, nakon prečiste sredine u ranijem detinjstvu, kasnije dođe u dodir sa određenim infekcijama. 

Tačnije, deca koja su tokom svoje prve godine boravila u prečistoj sredini i imala manjeg dodira sa drugom decom, imaju veći rizik od razvoja akutne limfoblastične leukemije.

Autor studije Mel Grivs, profesor sa Instituta za istraživanje raka, ističe da se rak može prevenirati.

On je više od 30 godina vršio istraživanje, tokom kog je pokušao da odgonetne zašto i kako zdrava deca razviju leukemiju, ali i da li je kancer moguće sprečiti. 

"Ovo istraživanje je kulminacija decenijskog rada, i uspelo je da pokaže makar način na koji se većina tipova leukemije razvija. Ova studija jasno pokazuje da je uzrok čisto biološki, ali okidač su infekcije kod dece čiji imunitet nije dovoljno jak", istakao je.

Ipak, mnogi naučnici ne žele još da postavljaju higijenu i sigurnost kao ključne činioce.

Akutna limfoblastična leukemija (ALL) je forma raka krvi koji se najčešće dijagnostikuje do četvrte godine života, mada se može javiti i u kasnijim godinama. Brzo se razvija, a može se proširiti i na druge delove tela, poput limfe, jetre i nervnog sistema. Osnovni način lečenja je hemoterapija. 

Studija je pokazala još jednu neobičnu činjenicu. Iako predispozicija ima najveću ulogu u razvoju bolesti, svega 1 procenat dece rođene sa mutacijom razvije bolest. 

U ovoj studiji ističe se to da, kada je beba izložena infekcijama tokom prve godine života, njen imunitet znatno ojača. Kasnije infekcije mogu biti okidači za razvoj bolesti kod dece koja imaju tu predispoziciju. 

Studije su pokazale da rano izlganje infekcijama kroz odlaske u vrtić i dojenje mogu zaštiti dete od ALL,  verovatno jačajući imuni sistem. 

"Još uvek ne postoji veza sa nekom konkretnom infekcijom", rekla je doktorka Dona Lankaster. "Ova studija svakako zahteva dalja istraživanja."

Zapratite nas i na Instagramu!