Prema istraživanju kompanije Kaspersky, koje je sprovela kompanija za istraživanje tržišta Savanta, roditelji u proseku provedu ukupno 46 minuta razgovarajući sa svojom decom o bezbednosti na internetu tokom čitavog njihovog detinjstva. Više od polovine (58 odsto) ispitanika navelo je da provodi manje od 30 minuta razgovarajući o ovoj temi, što je manje od dužine jednog školskog časa.

Privatnost i bezbednost dece na internetu postaje jedna od najvećih briga roditelja. To nije bez razloga jer, prema istraživanju kompanije Kaspersky, više od devet od 10 dece između sedam i 12 godina širom sveta ima uređaj povezan sa internetom, pametan telefon ili tablet.

Konkretno, gotovo dva od tri roditelja (64 odsto) se slaže da njihova deca provode previše vremena onlajn, što znači da ne samo da zamenjuju druge razonode i prednosti detinjstva vremenom provedenim pred ekranom, već su takođe konstantno izloženi raznim potencijalnim rizicima.

Najopasnije onlajn pretnje prema mišljenju roditelja su izloženost dece štetnim sadržajima, poput seksualnog ili nasilnog sadržaja (27 odsto); stvaranje internet zavisnosti (26 odsto) i dobijanje anonimnih poruka ili sadržaja koje ih teraju da urade nešto nasilno ili neprikladno (14 odsto).

Kako bi se smanjio potencijalni rizik i objasnile opasnosti surfovanja internetom, 81 odsto roditelja smatra da je zajednička odgovornost roditelja i škola da deci pruže informacije o bezbednosti na internetu. 86 odsto ispitanika veruje da su roditelji u boljoj poziciji da to urade, s obzirom na to da im deca generalno više veruju.

I dok roditelji prihvataju odgovornost da deci pruže pomoć, a ipak provode manje od sat vremena radeći to, ovo istraživanje pokazuje da su ovakve konverzacije roditeljima teške. U vođenju ovih razgovora, roditelji su kao najveće izazove naveli sledeće:

Objašnjavanje pretnji na način na koji deca mogu da ih razumeju (60 odsto)

Navesti decu da pretnje shvate ozbiljno (51 odsto)

Ubeđivati decu ili ih ohrabrivati kako ne bi pali pod pritisak vršnjaka (42 odsto)

„Dok je potpuno razumljivo da roditelji ne žele da se njihova deca plaše da budu onlajn, ključno je da to ne znači da treba da zauzmu labav pristup prema bezbednosti na internetu. Balans je ključ, a informisano dete je i bezbedno dete“, rekla je Ema Keni, vodeći psiholog – stalni gost ITV programa „This morning“, kao i TV i radio voditeljka i kolumnistkinja, komentarišući rezultate ovog istraživanja.

„Rušenjem barijera u komunikaciji o bezbednosti na internetu i pravilima ponašanja, roditelji obezbeđuju da njihova deca dobiju samo najbolje od onoga što se nudi u sajber prostoru, istovremeno osećajući se bezbrižno u vezi sa onlajn ponašanjem njihove dece“, navela je ona.

Ona je istakla da deca moraju da budu zaštićena.

„Roditelji to mogu da postignu prvo edukujući sebe u vezi sa sajtovima koje njihova deca posećuju tako što provode vreme sa njima dok surfuju internetom, i drugo, osiguravajući da imaju pouzdano rešenje koje štiti decu od neprikladnih ili uvredljivih materijala“, navela je ona.

Slažući se sa Emom, Marina Titova, direktorka odeljenja za potrošački marketing u kompaniji Kaspersky, kaže: „Nažalost, moramo prihvatiti činjenicu da na internetu deca mogu da naiđu na sadržaj kakav nikada ne bismo voleli da vide. Privatnost i bezbednost su roditeljima na prvom mestu, i mi znamo koliko je teško nekada pričati o ovim stvarima sa decom tako da ona poslušaju. Zato je kompanija Kaspersky posvećena uvođenju rešenja i preporuka za celu porodicu koja i roditeljima i deci pružaju mir.”

Kako zaštititi decu od pretnji na internetu

- Ako znate šta vaše dete gleda na internetu, možete mu ponuditi pomoć i podršku, ali koristite tu informaciju oprezno

- Diskutujte sa svojim detetom koliko vremena mogu da provode na društvenim mrežama. Pokušajte da ga ubedite da ne koristi društvene mreže tokom časova ili noću

- Nemojte da pokušavate da ograničavate društveni krug vašeg deteta, ali im recite da budu oprezni u izboru prijatelja i poznanika