Zagađen vazduh napunio je ordinacije pulmologa.

"Guše se i teško dišu i zdrave osobe, a kamoli deca, koja imaju osetljiva pluća ili već neku hroničnu bolest disajnih organa. Zagađen vazduh uvećava rizik za nastanak svih disajnih bolesti, a ko će se i razboleti, zavisi od toga koliko je organizam zdrav i koliko su očuvani imunski sistem i moć regeneracije. Hronični bolesnici naročito teško podnose aero-zagađenje", kaže za Politiku prof. dr Branimir Nestorović, načelnik Odeljenja pulmologije i alergologije Univerzitetske Dečje klinike u Tiršovoj.

On objašnjava da je u ponedeljak bilo teško prebrojati sve mališane koji su u bolnicu stigli zbog pogoršanja izazvanog višednevnim aero-zagađenjem, a svima savetuje da pri izlasku na ulicu preko nosa i usta nose barem maramu ili šal.

Puno posla je imao i pulmolog Dejan Žujović, načelnik Dnevne bolnice u Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu.

"Koncentracija zagađenosti vazduha i juče je najviše ugrožavala najosetljivije grupe – astmatičare i osobe sa dijagnozom hronične opstruktivne bolesti pluća. Svi pristigli bili su bukvalno samo za bolničko lečenje. Tokom proteklog vikenda je bilo još gore: u Beogradu je izmereno 150 mikrograma čađi po kubnom metru, a dozvoljeno je 50 mikrograma", kaže Žujović i savetuje građanima da se ne zadržavaju na ulici bez preke potrebe.

Foto: Shutterstock

Dr Žujović je ubeđen da je došlo vreme da se i u Srbiji razmišlja o nabavci i nošenju maski preko lica kada su vrednosti zagađenja ovako visoke kao prethodnih dana. Kako hirurške maske nisu efikasne u zaustavljanju čestica čađi i smoga, a nezamislivo je šetati sa gas-maskom, on predlaže nabavku maski kakve nose stanovnici najzagađenijih evropskih i svetskih metropola, takozvane "3M pro dast", koje su neko prelazno rešenje. Cena im je oko 15 evra, kod nas ih nema u prodaji, ali se mogu nabaviti preko interneta.

Prof. dr Nestorović zamera što u Beogradu i ostalim većim gradovima na javnim mestima i trgovima nisu istaknuti ekrani sa podacima o izmerenim koncentracijama zagađenosti vazduha, kakva je praksa u razvijenim zemljama, jer bi to bilo od velike koristi za sve građane, naročito za najugroženije, hronične plućne bolesnike.

Dr Žujović podseća da postoje i propisi, koji obavezuju nadležne da objave da u kojim gradskim oblastima je koncentracija ugljen-monoksida višestruko povećana i da zbog toga, ukoliko je nužno, delimično ili potpuno zabrane kretanje motornih vozila. Takva mera je već uvedena u Sarajevu, ali je redukcija saobraćaja po sistemu "par nepar" ukinuta posle jednodnevne primene.