Tek je polovina septembra, a deca nam se iskilaviše od težine đačkih torbi! Kada učenik trećeg razreda osnovne škole spakuje u ranac sve knjige i sveske koje su mu neophodne za nastavu, težina tereta koji bi trebalo da odnese do škole premašuje osam kilograma!

Bez obzira na to što je pravilo da đačka torba ne sme da bude teža od deset odsto težine deteta, kako se ne bi javili deformiteti kičme, bol u vratu, gornjem delu leđa i kolenima, u praksi ona i tri puta premašuje tu težinu. Deca ne mogu da se izbore sa tim i sve češće se čuju rečenice koje školarci upućuju svojim roditeljiama: „Mama, evo ti ranac, bole me leđa.“

U Finskoj, zemlji koja je mnogim državama uzor kada je reč o obrazovanju, udžbenik na času odavno nije najvažniji. U nastavi se koriste materijali koje je nastavnik unapred pripremio, tableti i literatura iz biblioteke. Predavanja su kratka, a fokus je na razgovoru i diskusiji sa đacima na zadatu temu.

Upravo je to zahtev koji svakodnevno dobija Beograđanka Mina B. od svog sina, koji je krenuo u treći razred. Ćutke uzima torbu i jedva je nosi jer je osam kilograma težak teret i za odrasle.

"Izmerila sam težinu ranca koje dete mora svakodnevno da nosi i zapanjila se! Vaga je pokazala 8,2 kilograma", priča ta majka za „Alo!”.

Prema njenim rečima, na roditeljskom sastanku pre dva dana ugovoreno je da deca ostave udžbenike kod kuće, ponesu u školu samo zbirke zadataka, radne sveske i obične sveske, kako bi barem malo smanjili težinu đačkih torbi.

Dr Tihomir Milovanović, ortoped, kaže za „Alo!” da su đačke torbe preteške i da taj teret može da izazove kod dece razne deformitete.

"Torbe su teško po osam kilograma i više. Zbog toga ne bi trebalo da ih deca nose u jednoj ili drugoj ruci ili na jednom ramenu. Najbolje je da to bude ranac čije će naramenice biti na oba ramena. Svaka prekomerna težina đačke torbe deluje opterećujuće na kičmeni stup, vrat, gornji deo leđa, kolena. Može da izazove deformitete tih delova tela. U zavisnosti od toga koliko deca pešače, najbolje je da od kuće do škole i obrnuto nekoliko puta prave pauze, spuštaju ranac na zemlju i protegnu se dva-tri minuta i potom nastave put", savetuje taj lekar.

Nedavno istraživanje u kojem je učestvovalo 3.000 dece, uzrasta od šest do 14 godina, pokazalo je da 60 odsto mališana u Srbiji ima krivu kičmu.