Uskrs se smatra najvećim hrišćanskim praznikom jer suština hrišćanskog učenja označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih, kao pobeda vere i života nad smrću.

Svojim Vaskrsenjem, svojom pobedom, Hristos je svim ljudima, od Adama i Eve do poslednjeg čoveka na zemlji, darovao večni život. 

Zbog značaja ovog praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsenju Hristovom (jer, Hristos je Vaskrsao iz mrtvih rano ujutru, u prvi nedeljni dan - nedelju, u ono doba). 

Tom prilikom, prema predanju, bio je u grobu strašan zemljotres i anđeo Gospodnji sišao je s neba i odvalio veliki okrugli kamen sa ulaza u grob. Stražari, uplašeni svim tim, popadali su kao mrtvi. Marija Magdalina sa još nekoliko žena pošla je sa blagougodnim mirisom da pomaže telo Hristovo. Kada su prišle grobu, nisu u njemu našle telo Hristovo, nego su od anđela primile vest o Vaskrsenju Gospodnjem. One su odmah požurile da o tome izveste njegove učenike. 

Predanje i crkveno pesništvo saopštavaju da je Hristos po svom Vaskrsenju pre svih obradovao svojim javljanjem majku - Presvetu Bogorodicu.

Uskršnji običaji

Uskrs je najradosniji hrišćanski praznik i slavi se u porodičnom okruženju, pored bogate svečane trpeze, koja se nekada sastojala od najboljih domaćih proizvoda - sira, kajmaka, šunke, pršute i domaćeg sezonskog povrća. Danas je, uglavnom, najvažnije da to bude svečan ručak, uz obavezna farbana jaja i prazničnu pogaču, a u mnogim domovima se i dekoracija prostorija prilagođava ovo veselom praznikom.

Najzanimljiviji i jedan od omiljenih uskršnjih običaja je "bitka" jajima, tj. tucanje. Često se organizuju turniri, a nisu retke šale – recimo, kada neko pokuša da pređe ostale takmičare drvenim jajetom.

Ako neko na ovaj dan ide u goste, obevezno nosi jaja na poklon, a kada se ulazi u kuću govori se: "Hristos voskrese", a domaćin treba da odgovori: "Vaistinu voskrese".

Uskrs hrišćanima predstavlja najradosniji i najsvečaniji dan, kada su porodica i prijatelji na okupu, u veselju i sreći.

Srećan Uskrs, Hristos voskrese!