Povodom nedavnog otvaranja posetili smo ovo porodilište i saznali šta je sve novo u njemu

Tri ključna uslova su utkana u način rada Ginekološko-akušerske klinike KBC-a «Dr Dragiša Mišović» - brza i stručna intervencija, besprekorna higijena i ljubazna komunikacija sa pacijentima. Ili, drugačije rečeno - red, rad i disciplina, od čega nema odstupanja, kako to definiše Vera Zogović, glavna sestra ove bolnice na Dedinju.
Veoma je važno da ovakav zahtev upućen osoblju ne počiva na «strogoći», već na uzajamnom razumevanju.
- Sve mogu da razumem. I da je neko umoran, i da se ne oseća dobro, i da je preopterećen poslom. Ali, kaži mi kakav problem imaš, pa ćemo da ga rešimo, samo ne na račun posla i discipline. U poslu nema improvizacije. Pa, ovde se novi životi rađaju!

U skladu sa najvišim standardima
Šta ovo porodilište čini modernim? Zbog čega su porodilje veoma zadovoljne?
- U svetu se insistira na porodilištima koja su «prijateljska». I to ne samo u odnosu prema bebama, nego i prema majkama, porodici uopšte. Naša prednost je u tome što težimo da, koliko god je moguće, primenimo ono što se u svetu već primenjuje - kaže prim. dr Dragan Antić, direktor porodilišta.
Smeštajni uslovi su odlični. Sve sobe su dvokrevetne, sa kupatilom. Ambulantni i poliklinički blok su opremljeni najmodernijim ultrazvučnim aparatima i pratećom opremom, tako da se za sat-dva uradi sve što je potrebno od pregleda. «Nema potrebe da trudnica bude bolnički smeštena», stav je dr Antića.
Za porodilište i salu za carski rez je obezbeđena moderna oprema, u skladu sa projektom koji je uradio stručni tim Klinike, a podržalo Ministarstvo zdravlja.
- Ovakve ustanove su više fokusirane na bavljenje patologijom trudnoće. Naime, kada je iz bilo kog razloga poremećen njen tok: zbog povišenog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma šećera, nekih endokrinoloških bolesti (najčešće bolesti štitne žlezde), ili je došlo do poremećaja u rastu fetusa - mi kontrolišemo i do kraja vodimo takvu trudnoću.
Međutim, postoji određen broj žena koje žele da trudnoću vode u ustanovama višeg ranga, tako da kontrolišemo i «normalne» trudnoće. Ne pravimo nikakvu razliku. Ko god poželi, može da se javi kod nas sa uputom doma zdravlja. Nismo uveli ograničenja, iako je kontrola trudnoće stvar primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja - podseća dr Antić.

Briga o majkama i bebama
Ginekološko-akušerska klinika KBC-a «Dr Dragiša Mišović» ima 50 kreveta, od kojih su 22 za porođene žene. Zastupljen je bebi frendli koncept - novorođenčad je u sobama uz majke, svako u posebnom krevetiću. U neposrednoj blizini je i bebi boks sa specijalnim inkubatorima i pratećim aparatima. Namenjen je bebama kojima je potrebno određeno vreme da se adaptiraju posle rođenja, pa moraju da provedu nekoliko sati ili dan-dva u dečjem boksu. Radi se o malom broju beba (pet do deset odsto), koje su ili rođene pre termina, ili je došlo do zamora tokom porođaja, ili je porođaj iz bilo kog razloga bio komplikovan, tako da je potrebno da neko vreme provedu pod nadzorom. Posle toga, bebe se vraćaju majkama i sve vreme su uz njih.
Porodilište je još 1995. godine dobilo povelju za bebi frendli program i proširilo ga na mama frendli program (mother friendly). Danas je to koncept bebi frendli plus. «U pitanju je viši stepen. On podrazumeva posebnu pažnju koju poklanjamo majkama posle porođaja», kaže dr Antić.

Osmeh je obavezan
- Od momenta kada trudnica dođe na šalter, sestra mora da je dočeka ljubazno, uvek sa osmehom. Da pita šta se događa, odmah pozove dežurnog doktora, da se sve što je potrebno uradi u najkraćem mogućem periodu, da se ta žena prevede u porodilište, gde će joj biti objašnjeno šta će se događati, koja vrsta pripreme je očekuje. Ukoliko treba da dobije bilo šta od terapije (lekove u obliku tableta, injekcije intravenskih infuzija...), uvek je obavestimo koji je lek u pitanju i kako ga dobija - u venu ili kao tabletu. Kada se daje intravenska injekcija, kažemo da će za trenutak da zaboli, objasnimo efekte leka, navedemo da svaki ima i moguće neželjene efekte, upozorimo da nam saopšti svoje simptome.

Dodatna pažnja na porođaju
- Objašnjavamo i sam tok porođaja, da bismo buduću majku oslobodili strepnje. Naime, bol i strah pokreću lančanu reakciju koja može da dovede do zaustavljanja porođaja. Međutim, kada nema bola i straha, isključuju se sve biohemijske reakcije koje od toga potiču, pa porođaj teče potpuno normalno. Materica je, kada krene porođaj, predodređena da se porodi, da izgura bebu napolje. Ona će to da uradi pod bilo kakvim uslovima.
Inače, porođaj u epiduralu traje znatno kraće, a beba je mnogo manje pod stresom i rađa se u daleko boljoj kondiciji, dok se žene brže oporavljaju posle porođaja. Prednosti epiduralne anestezije su velike, posebno se preporučuje kod trudnica koje imaju povišen krvni pritisak, kao i kod drugih vrsta patoloških trudnoća. Svaka žena koja poželi bezbolan porođaj, to može da dobije u našem porodilištu. Praksa je da svim trudnicama koje dolaze kod nas na kontrolu, savetujemo da se jave našem anesteziologu, koji će da popriča sa njima o epiduralnoj anesteziji - objašnjava dr Antić.
Epiduralna anestezija se ovde ne plaća.

Posete samo za tate
Posete su radnim danima od 15 do 16 časova, a nedeljom od 14 do 16 časova. Sestra Vera Zogović kaže da na početku nije bilo ograničenja, pa je dolazila sva rodbina. Po desetak njih. Bake je najviše interesovalo na koga beba liči, pa su često mogli da se čuju glasni komentari: «Vidi, visoki zalisci. Isti moj sin!». «Ne! Ima male usne, kao moja ćerka!».
- Pošto rodbina nije imala mere, posete smo ipak ograničili samo na očeve. Mogu da dođu svakog dana, da se zadrže 10 do 15 minuta, uz obavezno oblačenje naše odeće (mantil, kaljače, kapa, maska). Na taj način štitimo i mamu i bebu od eventualnih infekcija spolja. Da ih zdrave ispratimo kući.

I tate će ući u porodilište
Ovde se blagonaklono gleda na prisustvo oca porođaju.
- Nameravamo da ponovo krenemo sa tom praksom, jer smo to nekada radili - kaže dr Antić. Tate će moći da uđu u porodilište kada se obnovi škola roditeljstva, dragocena za pripremu mladih partnera. To je važno, da se ne bi događalo da i očevima koji prisustvuju porođaju moramo da posvetimo dodatnu pažnju, i to u trenucima kada je pomoć neophodna porodilji i bebi.

Samo lepi utisci
Porodilje odlaze kući zadovoljne uslovima i ukazanim tretmanom.
- Dok sam razmišljala gde da se porodim, čula sam najlepše preporuke o lekarima, sestrama i uslovima u ovom porodilištu. Trudnoću sam kontrolisala u domu zdravlja, a ovde sam prvi put došla tek u devetom mesecu, na par pregleda. Zbog pucanja vodenjaka, dva dana sam ležala na Odeljenju patologije trudnoće, rešena da se porodim prirodno. Tako je i počelo...
Naravno da je bolelo. Dok sam ležala, plačući sam se pitala: «Joj, kako ću da se porodim drugi put?» Na to je sestra rekla: «Polako, niste se još ni prvi put porodili!» Pošto se nisam otvarala ni pored indukcije, porođaj je odlukom lekara završen carskim rezom. Danas idem kući sa svojom zdravom bebom, devojčicom Nađom. Presrećna sam! Bilo mi je lepo, svakoj trudnici bih preporučila da se ovde porodi. Mislim da je posebno zadovoljstvo kada u ovakvim uslovima donesete dete na svet - rekla nam je Dragana Seraklić Cvikić, jedna od porodilja sa kojima smo razgovarali.

Da podsetimo...
Porodilište u okviru KBC «Dr Dragiša Mišović» je uvek bilo na dobrom glasu. Oštećeno bombardovanjem u maju 1999. godine, prestalo je sa radom baš kada je brojem porođaja i metodama korišćenim u toku porođaja, kao i tretmanom novorođenih beba i majki hvatalo pun zamah da dostigne svetske standarde.
Rekonstrukcija i opremanje porodilišta su potrajali skoro deceniju, a svečano je otvoreno 2. februara 2009. godine. Iste noći, rođene su i prve bebe. Carskim rezom, na svet je prvi stigao dečak Đorđe, težak 3.500 grama. Koji sat kasnije, rođen prirodnim (vaginalnim) putem, pridružio mu se još jedan dečak - Ilija, težak 4.500 grama. Pošto se, prema narodnoj izreci - «dobar glas daleko čuje», za prva dva meseca je obavljeno 230 porođaja.