Odnos s majkom značajno oblikuje ličnost i emocionalno zdravlje svake osobe, a stručnjaci upozoravaju da narcisoidno ponašanje majki može da ostavi posebno jake posledice na decu. Takve majke često stavljaju svoje potrebe ispred potreba dece, a njihovo ponašanje teško se prepoznaje jer se iza prividne brige kriju obrasci manipulacije i kontrole.

Prema mišljenju raznih savetnika i terapeuta, ovo su tri najčešće navike koje ukazuju na narcisoidnost kod majki.

1. Potreba za kontrolom

Stručnjaci ističu kako narcisoidne majke često pokušavaju da upravljaju svakim aspektom života svoje dece – od izbora prijatelja do hobija i školskih aktivnosti. Umesto da podrže mališanovu individualnost, one očekuju da dete bude produžetak njih samih, što može dovesti do osećaja gušenja i nesigurnosti kod naslednika.

Deca često nemaju slobodu da donose svoje odluke ili da izražavaju autentične interese. Svaka samostalnost ili pokušaj protivljenja dočekuje se zameranjem ili kažnjavanjem. Takvo ponašanje kod dece podstiče osećaj nesigurnosti i straha od grešaka.

2. Nedostatak empatije

Psiholozi naglašavaju da ove majke retko pokazuju razumevanje za detetova osećanja i potrebe. Umesto da pruže iskrenu podršku, češće će umanjiti detetove probleme ili ih ismejati, stvarajući osećaj da mališanove emocije nisu važne ili dovoljno vredne pažnje.

S vremenom deca koja odrastaju uz ovakve majke mogu da počnu da se povlače u sebe i da skrivaju svoja osećanja kako bi izbegla kritiku. Osim toga, narcisoidna majka neretko ignoriše dečje uspjehe, umanjuje njihovu vrednost ili ih upoređuje s drugima. Ovakav nedostatak podrške može dugoročno da utiče na samopouzdanje i emocionalnu stabilnost dece.

3. Traženje stalne potvrde i divljenja

Narcisoidne majke redovno očekuju da ih deca hvale, podržavaju i stavljaju na prvo mesto, čak i kada to nije primereno. Stručnjaci navode kako su sklone dramatizovanju ili preuveličavanju svojih problema kako bi privukle pažnju, dok potrebe dece ostaju u drugom planu.

Takođe, često manipulišu osećajem krivice ili koriste emocije kako bi postigle svoje ciljeve. Takva dinamika dovodi do toga da se potrebe dece zanemaruju, a njihov glas ostaje nečujan.

Prepoznavanje ovih navika prvi je korak prema postavljanju zdravih granica i zaštiti sopstvenog emocionalnog zdravlja.

BONUS VIDEO:

Trudnica traži ime za bebu na groblju Izvor: Trudnica traži ime za bebu na groblju

(index.hr/Yumama/Nataša Zlatković)