Boravak dece na planini je, kaže mojkovački pedijatar dr Miloje Zejak, višestruko koristan, pa letovanje na višim nadmorskim visinama ne treba da izbegavaju porodice ni sa mališanima predškolskog uzrasta. Za tu vrstu odmora, naglašava on, ipak, potrebno je dobro se pripremiti, kako bi se izbegle neprijatne situacije ili ugrozilo zdravlje dece.

"Pored čistog vazduha i temperatura znatno nižih nego u gradovima, planine obiluju terenima koji su pogodni za fizičke aktivnosti dece, ali raznim vrstama lekovitog bilja, čistom izvorskom vodom... Deci boravak u planini, zaista, može biti izuzetno zanimljiv i edukativan, omogućava im više kretanja, kreativnije provedeno vreme, nova znanja i iskušavanja svojih mogućnosti. Najvažnije je da su tokom celog boravka u svojevrsnim 'vazdušnim banjama'", kaže dr Zejak.

On ističe kako boravak na planini jača imunitet, pozitivno utiče na kožna oboljenja, ublažava alergijske reakcije i snižava pritisak. Planinski vazduh, objašnjava dr Zejak, popravlja kompletnu krvnu sliku, a ne samo da povećava crvena krvna zrnca, već i hemoglobin i gvožđe. Dobra krvna slika, poboljšava rad srca i pluća.

"Čist planinski vazduh pogoduje, uglavnom, svakom detetu, a posebno deci koja imaju ponavljane epizode bronhitisa. Boravak na planini je blagodet i za decu sa alergijom na različite agense, a posebno na grinje. Vazduh na višim nadmorskim visinama ne pogoduje razmnožavanju bakterija i virusa, pa je mogućnost razboljevanja mnogo manja nego u gradu. Čist planinski vazduh i sunce 'otvaraju apetit' kod dece, jačaju imunitet..."

No, za sve one nenavikle na boravak u prirodi može biti i dosta izazova. Pored obilja blagodeti koje planina može pružiti mališanima tokom letovanja, dr Zejak napominje da postoji i mnogo opasnosti o kojima treba voditi računa i izbegavati ih. Da bi se izbegle neprijatnosti, prema njegovim rečima, vrlo je bitno na koji način se porodice sa decom prirpemaju za letovanje na planini. Pored adekvatne odeće, među kojom, zbog promenjivosti meteoroloških prilika i variranja temperature vazduha, treba da bude i toplijih komada garderobe, treba poneti i adekvatnu obuću.

"Odgovorajuća obuća je izuzetno bitna, kako zbog složenosti terena kojim se mališani kreću, da bi se izbegle povrede, tako i zbog izbegavanja opasnosti od ujeda zmija. Među garderobom treba da ima, kako letnje, tako i one za niže temperature, ali i, na primer, nepromočiva jakna. Prilikom šetnji ili pešačkih tura, treba voditi računa i da se ponese dosta vode i hrane", podseća dr Zejak.

On preporučuje da se planine i nepozanti tereni obilaze, isključivo sa vodičem, da se pre polaska proveri vremenska prognoza, a roditelji bi trebalo da budu opremljeni i osnovnim priborom za prvu pomoć.

Dr Zejak skreće pažnju i na to da opekotine od suncana planini mogu biti izuzetno intenzivne i opasne, pa preporučuje upotrebu zaštitnih preprata za delove tela, koji nisu pokriveni odećom. Opekotine od sunca, naročito, kaže on, mogu biti intenzivne kada se mališani nađu blizu većih vodenih površina ili smetova snega, kojih još na nekim mestima ima na planinama.

"Zbog odbijanja zraka sunca, u tim situacijama može vrlo brzo da se 'izgori'. Kao i na moru, za lice je potrebno koristiti kreme sa zaštitnim fakorom, takođe, i za ostale delove tela, koji nisu pokriveni odećom. Iako temperatura vazduha nije visoka ili duva vetar, ne treba zaboraviti da to ne umanjuje štetnost sunčevih zraka i da izaziva opekotine", naglašava on.

Na letovanje roditelji, kaže pedijatar, treba da ponesu, pored redovne terapije, ukoliko je mališani koriste još i lekove za obaranje povišene telesne temperature (paracetamol ili ibuprofen) u sirupu ili kao supozitorije (čepići).

"Takođe i lekove protiv alergije, a nije loše poneti i antibiotike, koje ne treba samoinicijativno 'uključivati'. Dobro bi bilo da su to antibiotici, koje je dete već koristilo, jer se tako smanjuje verovatnoća od alergije na lek. To sve može biti od velike pomoći, u slučajevima da se ne može odmah doći do lekara. Pre polaska treba se posavetovati sa pedijatrom o načinu eventualne upotrebe lekova, koji se nose na letovanje", kaže dr Zejak.

Domovi zdravlja su solidno opremljeni

Mojkovački pedijatar tvrdi da su dečji dispanzeri u većini planinskih turističkih centara solidno opremljeni za pružanje osnovne dečje zaštite, pa čak i za hitne situacije. Tokom sezone mali pacijenti najčešće se javljaju zbog trovanja hranom, koje prati povraćanje i bolovi u stomaku, alergija. Povišene temperature…

"Takođe i opekotina od sunca, zbog ujeda krpelja, komaraca, sunčanice... Na sreću ređe zbog ujeda zmije. U svim tim situacijama, reagujemo zajedno sa službama Hitne pomoći. Dečji dispanzeri su solidno opremljeni za tu vrstu pružanja zdrvastvene zaštite. Ipak, u nekim slučajevima neophodno je pacijente otpremiti u veće zdravstvene ustanove."

Oprezno sa maglom, bobicama i gljivama

Deca tokom boravka na planini, naglašava dr Zejak, treba da budu sve vreme zajedno sa roditeljima.

"Najiskusnijima se dešavalo da kad je maglovito vreme zalutaju, čak i na terenima, koji su im izuzetno poznati. Zbog toga tokom i kraćih šetnji roditelji ne treba da dozovoljavaju udaljavanje dece od njih. Opasno može biti i branje i jelo različitih bobica i gljiva. Postoji mnogo ražličitih vrsta bobica, koje decu privuku bojom, a koje su otrovne. Još opasnije, čak, i za odrasle je upuštati se u branje i konzumiranje pečuraka. To treba da rade samo osobe sa izuzetnim znanjem o gljivama, jer je vrlo često teško razlikovati otrovne od jestivih. Deci, naročito ne bi trebalo dozvoljavati da dodiruju ili beru pečurke", naglašava dr Zejak.