Neispavanost ima višestruke posledice. Budimo se umorni, mrzovoljni, nedovoljno spremni kako za umni, tako i za fizički rad. Ako ovo stanje potraje, postajemo podložni raznim infekcijama zbog oslabljenog imuniteta, što vodi u razne hronične bolesti. Sve ovo se odnosi kako na odrasle, tako i na decu koja, inače, u snu provode više vremena. Neretko se dešava da se deca tokom noći bude bez razloga, da im je san isprekidan, a ujutru ne mogu da ustanu iako su dugo spavala. Mrzovoljna su tokom jutra, na prvim časovima u prepodnevnoj smeni nemaju koncentraciju ili se žale na glavobolju, bol u vratu ili leđima nakon spavanja.

Koja je uloga jastuka?

Za dobar san, pored udobnog dušeka je važan i dobar jastuk. Odabirom adekvatnog jastuka, mnogi od nabrojanih problema mogu da se reše. Pošto ne postoji idealan jastuk koji odgovara svima, treba znati kako da se odabere pravi.

Funkcija jastuka je da omogući opuštanje mišića gornjeg dela leđa i vrata tokom spavanja. Kako u snu često menjamo položaje - spavamo na boku, leđima i stomaku, i pritom smo «različitih dimenzija» (obim glave, širina ramena, veličina trupa), nije lako da se napravi dobar jastuk. Da bismo dobro spavali, kičmeni stub treba da zauzima horizontalan položaj, sa prisutnim fiziološkim krivinama isto kao i u stojećem položaju. Kada ležimo na leđima, sa jastukom ispod glave, ne bi trebalo da vidimo svoje prste na nogama (ako ih vidimo, jastuk je previsok). U položaju na boku, glava treba da bude ravno u produžetku kičmenog stuba. Tokom ležanja, mišići vrata i leđa treba da budu opušteni - svaka napetost govori da jastuk nije odgovarajući.

Koje punjenje je najbolje?

Do nedavno je za punjenje jastuka korišćeno perje, sunđer ili vuna. Iako se ovi materijali relativno dobro prilagođavaju obliku glave, nisu  praktični za održavanje (ne mogu da se peru na visokim temperaturama, upijaju i zadržavaju vlagu), pa se postepeno povlače iz upotrebe. Perje može da izazove alergije, posebno kod dece, pa je to najčešći razlog što se u poslednje vreme veoma retko koristi za punjenje jastuka.

Savremeni materijali, kao što su poliesterska šupljikava silikonizirana vlakna - tanja su od ljudske kose, šuplja po dužini i sa silikoniziranom površinom - omogućavaju da se vazduh u jastuku sabija i širi u zavisnosti od pritiska, što omogućava lakše vraćanje u prvobitni oblik. Jastuci ispunjeni ovim vlaknima imaju malu težinu i uvećan volumen za 20 odsto. Rastresiti su, elastični i prilagodljivi.

Kada je deci potreban jastuk?

Bebama do devet meseci jastuk nije potreban, dovoljno je da im se stavi pelena ili prazna jastučnica ispod glave. Pošto mala deca imaju veliku glavu u odnosu na trup i širinu ramena, prvi jastuk koji može da se koristi do navršene druge godine treba da bude tanak - kako ne bi doveo do nepravilnog položaja kičmenog stuba. Ovo je jako važno, jer se deca rađaju sa potpuno ravnom kičmom, a fiziološke krivine se formiraju u ovom najranijem uzrastu. Površina jastuka treba da bude tolika da glava ne sklizne kada se dete okrene na jednu ili drugu stranu.

U periodu između druge i pete godine deca intenzivno rastu, pa tada može da se koristi malo deblji jastuk. S obzirom da je to krajnje individualno, svaki roditelj će da proceni u kojem trenutku će jastuk da se promeni - prema položaju glave i trupa koji dete zauzima tokom spavanja. Inače, neka deca ne mogu da spavaju na jastuku, jednostavno im smeta. U tom slučaju ih ne treba prisiljavati da ga koriste.

Do pete godine deca rastu srazmerno "kako u visinu, tako i u širinu", a od pete do puberteta rastu samo u visinu, pa je ovo treći period za promenu jastuka. Pošto je u pitanju uzrast kada deca polaze u školu i sve više su mentalno aktivna, izuzetno je važno da njihov san bude što zdraviji.

Snežana Milanović, visoki strukovni terapeut, fizioterapeut