Školska godina se bliži kraju, pa porodice lagano prave planove za odmor sa svojim mališanima. Roditeljima je, naravno, vrlo važno da deca iskoriste raspust na najbolji način, da to bude produktivno i korisno. 

Ipak, ključna stvar da raspust bude produktivan i koristan jeste upravo ostaviti deo odmora neisplaniran, ili makar uz aktivnosti koje će im pružiti dosta slobodnog vremena.

Svakako, kada su mališani zauzeti, tada su pod nadzorom. U zavisnosti od aktivnosti, može im biti od pomoći u akademskom smislu, pomoći će im da nauče nove veštine ili će ih održavati u formi. Sve je to važno i jako dobro za njih. Ipak, postoje i mane potpuno isplaniranog vremena. Neisplanirano vreme je važno, krucijalno za detetov razvoj.

Benefiti neisplaniranog vremena

Kada deca nemaju isplanirano vreme, uče da sami sebe zabavljaju. Sposobnost da se sami igraju, kreiraju, ili pak istražuju nešto, treba da se nauči, a vrlo često to izraste upravo iz dosade. Deci je potrebno slobodno vreme da bi se naučili tome da budu mirni i srećni bez uticaja okoline, kao i da stvaraju ideje ili aktivnosti od nule. Ove sposobnosti prave ogromnu razliku u životu.

Neisplanirano vreme u društvu drugih uči decu pregovaranju i saradnji. Kada su deca zajedno u isplaniranoj aktivnosti, većina stvari je za njih već urađena, jer su i uloge i pravila već određeni. Sposobnost rada u grupi, kreiranje i određivanje uloga je dobar način da se deca nauče veštinama koje su krucijalne za radno mesto i životni uspeh.

Oni koji se nauče svim ovim veštinama su srećniji i uspešniji od onih koji ih ne nauče.

Naravno, zaposlenim roditeljima nije uvek lako stvoriti ovaj neisplanirni prostor za mališane. Ipak, pokušajte da odaberete mesta, programe gde će imati slobodno vreme koje će sami organizovati, te imati priliku za kreativnu saradnju.

Neisplanirano vreme kod kuće

Ukoliko deca kod kuće imaju to slobodno vreme, budite sigurni da je ono potpuno iskorišćeno. Ograničite vreme provedeno na uređajima na najviše dva sata dnevno. Obezbedite im sredstva potrebna za kreativnost i zabavne aktivnosti, poput papira, bojica, olovki i drugih umetničkih materijala, kockica, loptica, bilo čega što može poslužiti za aktivnu igru (mogu menjati ili stvoriti novu igru, što je još bolje). Vodite ih u biblioteke da gledaju knjige, u parkove i duge šetnje. Dopustite im da kuvaju sa vama u kuhinji. Ukoliko im je dosadno, nemojte se truditi da im pronađete novu aktivnost, već ih podstaknite da sami ostanu i pronađu zanimljiviju zabavu. Svakako će morati tome da se nauče, pre ili kasnije.