5 znakova da odgajate asertivno dete: Sutra niko neće moći da ga ponizi i stane na put

Ako vaše dete radi ovih 5 stvari, odgajate budućeg pobednika! Psiholozi kažu da je jedna osobina presudna... Dodajte Yumama u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
  • Asertivnost kod deteta znači da ume mirno da kaže 'ne', izrazi osećanja i postavi granice bez svađe i vređanja.
  • Veliku ulogu imaju roditelji, jer deca asertivnost najviše uče posmatrajući njihov primer i način komunikacije.

Svaki roditelj želi da njegovo dete odraste u osobu koja veruje u sebe, ume da se zauzme za svoje potrebe i ne dozvoljava drugima da je ponižavaju ili iskorišćavaju. Ipak, asertivnost ne znači da dete uvek mora da bude u pravu, da nameće svoju volju ili da se svađa sa drugima. Naprotiv, reč je o sposobnosti da jasno i smireno izrazi svoje mišljenje, postavi granice i istovremeno poštuje druge.

Ova veština ne dolazi sama od sebe, već se razvija od najranijeg detinjstva, kroz svakodnevne situacije i odnos sa roditeljima. Postoji pet znakova koji mogu da pokažu da dete razvija zdravu asertivnost.

1. Ume da kaže „ne“ kada mu nešto ne prija

Jedan od najvažnijih znakova asertivnosti jeste sposobnost deteta da odbije nešto što mu ne odgovara. Ako kaže da ne želi da ga neko golica, grli ili ljubi, važno je da odrasli poštuju njegovu odluku, umesto da ga primoravaju na bliskost iz pristojnosti.

Na taj način dete uči da njegovo telo i osećanja zaslužuju poštovanje. Roditelji mogu da ga ohrabre da jasno kaže „ne“, „stop“ ili „to mi ne prija“, uz objašnjenje da odbijanje ne znači da je nepristojno.

2. Otvoreno govori o svojim osećanjima i potrebama

Asertivno dete ne mora da viče, plače ili se povlači kako bi pokazalo da mu nešto smeta. Postepeno uči da rečima objasni šta oseća i šta mu je potrebno.

Roditelji mogu da ga podstaknu da koristi jednostavne rečenice poput: „Ljuti me kada mi ne dozvoljavaš da se igram“, „Voleo bih da i ja učestvujem“ ili „Potrebna mi je pauza“.

Važno je da dete nauči da govori o svojim osećanjima bez vređanja i optuživanja drugih. Tako razvija sposobnost da rešava nesuglasice razgovorom, umesto sukobom.

U galeriji ispod pročitajte citate psihologa Dejla Karnegija za dobro vaspitanje!

3. Ne plaši se da izrazi svoje mišljenje

Dete koje razvija asertivnost ne mora uvek da se slaže sa drugima. Ume da kaže šta misli, čak i kada njegovo mišljenje nije isto kao mišljenje vršnjaka ili odraslih.

Roditelji bi trebalo da mu daju prostor da govori, postavlja pitanja i iznosi svoje stavove, čak i kada se sa njima ne slažu. Umesto da svako protivljenje doživljavaju kao neposlušnost, mogu da ga pitaju zašto tako razmišlja i pomognu mu da svoje mišljenje izrazi na pristojan način. Tako dete shvata da ne mora uvek da prati većinu kako bi bilo prihvaćeno.

4. Ume da se zauzme za sebe u društvu vršnjaka

U igri sa drugom decom često dolazi do nesporazuma, rasprava i situacija u kojima neko želi da nametne svoju volju. Asertivno dete postepeno uči kako da reaguje kada mu neko uzme igračku, isključi ga iz igre ili mu se podsmeva.

Roditelji mogu sa njim da vežbaju različite situacije kroz igru uloga. Na primer, mogu da odglume situaciju u kojoj jedno dete ne želi da pozajmi igračku, drugo ga zadirkuje ili grupa ne želi da ga uključi u zajedničku aktivnost. Zatim zajedno mogu da pronađu miran i odlučan odgovor.

Važno je da dete zna da uvek može da zatraži pomoć odrasle osobe kada ne uspe samo da reši problem, naročito ako se suočava sa nasiljem ili upornim zadirkivanjem.

5. Posmatra roditelje i uči iz njihovog primera

Deca mnogo toga usvajaju posmatrajući ponašanje odraslih. Ako roditelj ume mirno da kaže „ne“, jasno izrazi svoje potrebe, poštuje tuđe granice i ne pribegava vređanju, dete dobija primer kako asertivnost izgleda u svakodnevnom životu.

Jednako je važno da roditelji saslušaju dete i pokažu da su razumeli njegove reči, čak i kada odluka ostaje nepromenjena. Na primer, mogu da kažu: „Razumem da želiš još da se igraš, ali sada je vreme da krenemo kući.“ Tako dete uči da njegovo mišljenje ima vrednost, ali i da poštovanje ne znači da će uvek dobiti ono što želi.

Asertivnost se uči svakog dana

Cilj vaspitanja nije da dete postane osoba koja uvek pobeđuje u raspravama ili nikada ne popušta. Mnogo je važnije da odraste u nekoga ko zna koliko vredi, ume da prepozna kada se prema njemu ne postupa pravedno i ima dovoljno samopouzdanja da se zauzme za sebe, bez povređivanja drugih.

Asertivnost se razvija postepeno, uz strpljenje, razgovor i podršku roditelja. Dete koje odrasta uz osećaj da su njegove potrebe važne, da sme da pogreši i da uvek može da potraži pomoć ima dobre temelje da izgradi zdrave odnose i sigurnije korača kroz život.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Uredne dečje sobe Izvor: TikTok/brynnheckendorn