Neka deca odrastaju često slušajući "Ponosan/ponosna sam na tebe". Druga kroz detinjstvo prođu gotovo nikada ne čuvši te reči, čak ni nakon uloženog truda ili nekog uspeha. Kao odrasli, mnogi se pitaju zašto toliko sumnjaju u sebe, zašto se previše prilagođavaju drugima ili zašto se osećaju usamljeno, iako naizgled sve u njihovom životu ide dobro.

Psiholozi koje je intervjuisao magazin Parade podsećaju da ovakve, naizgled jednostavne reči pomažu u oblikovanju detetove slike o sebi, njegovog odnosa prema drugima i pogleda na svet. Odsustvo rečenice "Ponosan/ponosna sam na tebe" tokom detinjstva kasnije se može ispoljiti kroz određene osobine i obrasce ponašanja.

Zašto je roditeljsko "Ponosna sam na tebe" toliko važno?

Klinička psihološkinja Alis Konors-Kelgren objašnjava da roditeljska podrška pomaže detetu da izgradi unutrašnju sigurnost.

"Ohrabrivanje, bilo kroz reči ili na druge načine, doprinosi tome da deca sebe doživljavaju pozitivno, svet kao sigurno mesto, a druge ljude kao izvor podrške, što podstiče njihovo emocionalno blagostanje i zdrave odnose u budućnosti", objašnjava ona.

Ona ističe i direktan uticaj ove važne rečenice. Ona detetu govori da vredi – i kao osoba i zbog onoga što je postiglo. Bez takve potvrde, dete, a kasnije i odrasla osoba, može početi da preispituje sopstvenu vrednost.

Psihološkinja Noel Santoreli naglašava i značaj emocionalne povezanosti: "Umirujuće reči i pozitivne potvrde takođe jačaju vezu između roditelja i dece."

Ipak, ona upozorava da nedostatak potvrde nikada nije jedini uzrok određenih osobina ili ponašanja. Porodični, društveni i psihološki faktori takođe igraju važnu ulogu, ali način na koji se dete ohrabruje – ili ne ohrabruje – može ostaviti trajan trag.

7 osobina koje se mogu javiti kod odraslih koji nisu dobijali dovoljno potvrde

Iako samo nekoliko reči ne može objasniti čitavu nečiju ličnost, njihov izostanak može da utiče na određene obrasce ponašanja. Psiholozi Alis Konors-Kelgren, Sintija Šo i Noel Santoreli izdvajaju sedam mogućih osobina:

1. Nisko samopouzdanje i stalna sumnja u sebe

"Nisko samopouzdanje, manjak motivacije i loša slika o sebi mogu doprineti depresiji, uključujući loše raspoloženje i negativnu sliku sveta", objašnjava Alis Konors-Kelgren. Nesigurnost u sopstvenu vrednost, sposobnosti i mesto u svetu može dovesti i do osećaja anksioznosti.

2. Nedostatak jasnog osećaja identiteta

"Kada dete nije ohrabrivano da istražuje svoja interesovanja, izražava sebe i razvija sopstvene stavove, ili nailazi na ravnodušnost, može postati nesigurno u to ko je, šta voli i u šta veruje", objašnjava Sintija Šo.

3. Perfekcionizam

4. Udovoljavanje drugima, u želji da konačno dobije dugo očekivanu potvrdu.

5. Hipernezavisnost, odnosno potreba da se u svemu oslanja samo na sebe.

6. Nesigurnost u odnosima.

7. Sklonost anksioznosti i depresiji.

U galeriji ispod pogledajte i savete psihologa o odgajanju dece:

Citati psihologa Dejla Karnegija za dobro vaspitanje Foto: Mariana Serdynska/Shutterstock

BONUS VIDEO:

04:11
Šta psiholog ne bi rekla svom detetu Izvor: TikTok/psychologywithdrana