Niske zimske temperature i suv vazduh u zatvorenim prostorijama mogu negativno da utiču na nežnu dečiju kožu, zbog čega se je koža suva, nadražena i često podložna svrbu.

Hladno vreme može da bude posebno teško za podnošenje onima koji pate od atopijskog dermatitisa, koji se obično naziva ekcem, piše Yale Medicine.

"To stanje pogađa oko 17 posto dece, od kojih je većina prvi put dobila ekcem pre pete godine, najčešće kao odojčad, kaže doktor Ričard Antaja, direktor dečje dermatologije na Univerzitetu Jejl. 

Važno je da dete ima zdravu kožu jer je ona barijera - telesna obrana od lošeg uticaja okoline i štiti dete od bakterija i alergena kao što su sunce ili hemikalije. 

Ljudi sa atopijskim dermatitisom (ekcemima) imaju kompromitovanu barijeru (kožu) koja ne funkcionše normalno. Ne može da zadrži dovoljnu količinu vode u sebi, kako bi ostala hidrirana. Kada koža nije dovoljno hidrirana veća je verovatnoća i da će postati nadražena i da neće moći da se bori protiv mikroba koji izazivaju infekcije. Zimska suvoća dovodi u pitanje sposobnost kožne barijere da normalno funkcioniše i može da uzrokuje razne iritacije. 

"Atopijski dermatitis je nasledan i obično se pojavljuje kod dece u čijim porodicama postoji istorija ekcema, alergija, alergijskog rinitisa ili astme. Može da se poavi na nogama ili rukama, a kod dece često i na licu", objašnjava dr Antaja. 

Za ekceme ne postoji lek. Suve, nadražene, neravne ranice brzo prekrije gruba kora koja jako svrbi pa je deci teško da je ne počešu. A češanje samo pogoršava stvari - jer su ranice onda još više izložene riziku od infekcije. Ali pravilno lečenje može da pomogne detetu i porodici.

"Kada dete ima atopijski dermatitis ono loše spava, što znači da i njegovi roditelji loše spavaju, a svi zajedno onda preživljavaju stres povezan sa nedostatkom sna. Uopšteno, četiri ili pet dana nakon što je dete počelo da prima terapiju, oseća se prijatnije i noću bolje spava", objašnjava dr Antaja.

On kaže da i mirisni proizvodi za negu kože, tkanine poput vune ili poliestera, toplota i znojenje mogu da budu okidači atopijskog dermatitisa. A u ublažavanju simptoma može da pomogne i pravilna nega.

Ovih saveta možete da se pridržavate tokom cele godine - oni su korisni svim ljudima koji imaju suvu i osetljivu kožu.

1. Rutina kupanja

"Decu između 6 i 11 godina nije potrebno kupati svaki dan. U redu je preskočiti jedan dan. Preterano kupanje može da poveća gubitak vode iz kože, čineći je još suvljom, što je direktno povezano sa izbijanjem ekcema", objašnjava dermatološkinja sa Jejla Sara Perkins.

Ovako sprečite suvoću kože:

- Decu bi trebalo kupati samo kad je higijenski potrebno.

- Skratiti kupanje ili tuširanje na kraće od 10 minuta.

- Decu treba kupati u vodi blage temperature, koje manje iritiraju kožu. Vruća voda stimuliše nervne završetke, što samo pogoršava svrb i suvoću - objašnjava dr Antaja.

- Osušite kožu laganim tapkanjem peškirom.Trljanje dodatno iritira već ugroženu kožu.

2. Proveriti da li vam sapun dodatno isušuje kožu

"Sapun sa kojim se kupate može da bude deo problema, a taj osećaj 'čistoće' verovatno znači da je uklonjeno previše vlage", kaže dr Perkins. 

Treba probati:

- Gel za tuširanje koji štiti kožu i ostavlja na njoj prirodna zaštitna ulja (mogu se pronaći u svim većim prodavnicama i apotekama). 

- Ne koristiti mirišljave sapune. Dodani mirisi mogu iritirati osetljivu kožu.

Foto: Profimedia

3. Mažite kožu kremom

"Guste hidratantne kreme su izvrsne u borbi protiv suvoće kože. Za decu koja u porodici imaju dermatitis, alergije ili astmu, treba mazati kremama od najranijeg doba. Pokazalo se da rana hidratacija smanjuje učestalost atopijskog dermatitisa, verovatno zaštitom kožne barijere", kaže dr Antaja.

- Vlažnu kremu treba upotrebljavati najmanje dva puta dnevno.

- Nanosite hidratantnu kremu na dete od glave do pete u periodu od tri minuta nakon kupanja. Tad je koža još vlažna i krema će zapečati vlagu koja pomože u obnavljanju hidratacije kože.

- Koristite proizvode bez mirisa.

4. Proverite sastav odeće i način na koji je perete

- Deterdženti sa raznim mirisima koji dolaze u dodir sa kožom mogu potencijalno da izazovu alergijsku reakciju. Bilo koji ostatak deterdženta na odeći može takođe da dovede do iritacije kože", upozorava dermatološkinja sa Jejla Kristin Ko.

- Ako vi ili vaše dete imate osetljivu kožu, prilagodite način na koji perete odeću, čaršave i pokrivače kako biste sprečili alergijske reakcije. 

- Ne koristite parfemisane praškove, omekšivače, maramice za sušilicu ili antistatičke maramice.

- Pre nošenja uvek perite odeću kako biste uklonili hemikalije kao što su formaldehid i boje koje mogu da izazovu osetljivost ili alergijske reakcije kože.

- Odlučite se za 100 odsto pamučnu ili svilenu odeću, rukavice i šešire, za razliku od vune, koja može biti bodljikava ili poliesterska, što može da uzrokuje znojenje (drugi okidač za ekcem).

- Izbegavajte da decu oblačite 'predebelo'. Bolje ih obucite slojevito pa po potrebi skinite neki sloj ili obucite kako bi se izbeglo preterano znojenje.

5. Javite se doktoru

"Ako mislite da bi vaše dete moglo da ima nešto više od samo suve kože, posetite dermatologa radi procene ekcema. Najbolje je da odete kod doktora kad se suvoća kože pojača kako bi vizualnim pregledom doktor mogao da utvrditi dijagnozu. Za atopijski dermatitis nema testiranja krvi", kaže dr Antaja. 

Evo nekoliko načina na koje dermatolozi pomažu deci sa ovom vrstom ekcema:

- Prepisuju kremu sa hidrokortizonom kako bi se topikalno primenila za na mesta na kojima se pojavljuje suva koža, a koristi se i za kontrolu svraba. Neki ljudi se brinu oko mogućih nuspojava, ali malo njih zapravo ima problema, objašnjava dr Antaja.

- Doktor može da preporuči oralni lek protiv svarba kao što je antihistaminik. Tada je neophodno slediti smernice dermatologa ili pedijatra o upotrebi i doziranju.

- Za atopijski dermatitis su dostupni i biološki lekovi. Biološki lekovi za imunoterapiju napravljeni su od prirodnih proteina. Oni ciljaju određene delove imunolog sistema. Ovi lekovi su trenutno odobreni samo za bolesnike starije od 18 godina.