Kardiolog dr Ida Jovanović kaže da su najrasprostranjenije bolesti srca kod dece našeg podneblja hipertenzija, poremećaj srčanog ritma i gojaznost. Deca koja imaju hipertenziju kandidati su za rani povišen pritisak u životu, što znači posle 30. ili 40. godine, dodaje.

Prošle godine u Srbiji je od posledica kardiovaskularnih bolesti umrlo više od 50 000 ljudi. Dvadesetdevetog septembra se širom sveta obeležava Dan srca i to nizom akcija čiji je cilj da pre svega ukažu na značaj preventive, ali i na mogućnosti lečenja bolesti srca i krvnih sudova.

Od tih bolesti ne oboljevaju samo odrasli, već i deca. "Najčešće su to urođenje srčane mane, a sve veća grupa su stečene bolesti, koje se najčešće sreću u adolescenciji, a to su povišeni pritisak, gojaznost, ubrzan srčani rad", kaže Ida Jovanović.

Doktorka navodi da urođena bolest ne znači da je nasleđena od predaka, već da se genetski materijal menja tokom same trudnoće.

Kaže da danas postoji nešto što se zove "pigenetika", tj. kako deca plaćaju "grehe" svojih roditelja: "Daću primer. Ako trudnica drži strogu dijetu tokom svoje trudnoće, ne bi li zadržala lepu liniju, dete će posle toga imati doživotan problem s gojaznošću. Promenili su se geni, regulacija na nivou centralnog nervnog sistema".

Što se tiče adolescenata - brojne su loše navike dece: stres, depresija koja vodi u gojaznost, energetska pića - to je ono što je najčešći razlog, kaže doktorka.

Dr Jovanović navodi da postoje sistematski pregledi za decu i preventivni pregledi koje je zakon definisao - a tiču se sportista i dece koje se bave sportom. Tako je u klinike stigao znatan broj adolescenata koji se bave sportom, a nisu znali da imaju srčane mane, dodaje. Glavna uloga u preventivi je dijagnoza pedijatra, koji prepoznaje ima li šumova ili nema, i upućuje na kardiologa, ističe doktorka.

Najrasprostranjenije bolesti srca kod dece našeg podneblja su hipertenzija, poremećaj srčanog ritma i gojaznost, navodi. Doktorka ističe da je za lečenje potrebna dobra saradnja između roditelja i lekara, ali je ključna uloga na roditeljima i na njihovoj podršci deci. Potrebna je podrška zbog promene načina ishrane i načina života, ističe.

Deca koja imaju hipertenziju - kandidati su za rani pritisak u životu, što znači posle 30. ili 40. godine, navodi dr Ida Jovanović.