Kod male dece (predškolaca) se zaista retko javljaju glavobolje. Sa polaskom u školu, jedan broj mališana počinje da se žali na glavobolju (ima mnogo vrsta glavobolje). Naravno, postoje mnogi drugi razlozi za ovu vrstu glavobolje. Ali smo, imajući u vidu brojne jesenje infekcije, odlučili da vam predstavimo ovu, ponekad veoma neprijatnu bolest.

Čemu "služe" sinusi?

Sinusi su, zapravo, koštane šupljine koje se nalaze u "prednjim" kostima lobanje. To su donji delovi čela, ali i kosti oko nosa, pa se zato stručno nazivaju paranazalne šupljine. Kako stvari stoje, ove "rupe" čoveku ne donose nikakvu korist. Izgleda kao da jedino služe da nam zagorčavaju život - kada se upale!

Kako nastaje zapaljenje sinusa?

Jednostavno - mikrorganizam stigne u sluzokožu koja oblaže sinuse "iznutra". Tamo se razmnožava, oštećuje sluzokožu i uzrokuje zapaljenje. Kod dece su uglavnom u pitanju virusi. Nažalost, i bakterije se lako "uvale" u sinuse.

Zapušen nos doprinosi pojavi sinuzitisa. Razlog je jednostavan - nema oticanja sekreta iz sinusa, pa se u šupljinama nakuplja sluzavi sekret. Gde je zastoj, tu je infekcija, pa se sinuzitis lako desi kada je nos duže "blokiran".

Zašto glava boli?

Kada se zapaljenski sekret nakupi u sinusima, on "nema gde", već pritiska nerve koji se nalaze u sluzokoži sinusa. Nervi prenose bolni nadražaj, pa nastaje glavobolja. Bol se pogoršava kada je nos zapušen, jer nema "ventila" kroz koji bi bar deo sekreta mogao da se izbaci.

Povišena temperatura

Jedan broj dece ima povišenu temperaturu, ali ona ne mora da bude  uvek prisutna. Veća i "imunološki jača" deca uglavnom nemaju izrazito visoku temperaturu tokom sinuzitisa (naravno, uvek ima izuzetaka).

Ponekad je potrebno napraviti rendgenski snimak, a pedijatar će proceniti da li mu je potrebna pomoć specijaliste za uho grlo i nos - da bi se postavila sigurna dijagnoza. Iskusnom pedijatru je obično dovoljan pregled da bi "krenuo na pravu stranu".

U kom uzrastu se javlja?

Sinuzitis je bolest "veće" dece - izuzetno retko se javlja pre pete godine života. To je zbog toga što se sinusi postepno razvijaju i povećavaju tek od treće godine. Da bi se u njima razvilo zapaljenje, potrebno je da "porastu". Zato je sinuzitis redak kod male dece.

Zašto se češće javlja tokom jeseni i zime?

Zato što tada ima mnogo virusa koji napadaju disajne organe, pa su i sinusi izloženiji zapaljenju. Sa druge strane, hladno vreme pogoduje sinuzitisu jer većina starije dece izbegava da nosi kapu - koja štiti glavu (kapa ne zadovoljava njihove "estetske kriterijume!?"). Veoma hladno vreme može kod predisponirane dece da oslabi "lokalni" imunitet sluzokože sinusa i olakša prodor virusa (nekad i bakterija), pa se i zapaljenje lakše dogodi.

Postoji li nasledni faktor?

Nažalost, da!

Ako roditelji imaju problema sa sinusima, kod dece postoji veća mogućnost da obole od iste bolesti. Naime, "sve je u genetici", koja je komplikovana kada su sinusi u pitanju. Tu se "upetljava" i sklonost ka alergijama (koje mogu da budu neprepoznati uvod u sinuzitis), ali i slabost sluznice sinusa, koji su tako lakša meta za viruse i bakterije.

Svakako, roditelji koji "pate od sinusa" su u obavezi da više vode računa o svojoj deci - prevencija podrazumeva adekvatnu zaštitu glave tokom hladnih dana, ali i blagovremeno javljanje pedijatru kada se jave simptomi koji "mirišu"orl na sinuzitis.

Alergološko ispitivanje

Kod izvesnog broja mališana se obavlja i alergološko ispitivanje - u cilju eliminacije neprepoznate alergije, koja može da dovede do sklonosti ka sinuzitisu.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnozu postavlja lekar!

Kada se deca žale na "prednje" glavobolje, koje su prilično jake, treba se javiti pedijatru. Ovo naročito važi za decu koja duže vremena imaju zapušen nos! Pregledom grla i sluznice nosa, kao i palpacijom (pipanjem) bolnih tačaka na čelu i ispod očiju, lekar sa velikom verovatnoćom može da postavi dijagnozu.

Kako se leči?

Preko dve trećine dece - koja imaju prvu epizodu sinuzitisa, ima virusnu bolest! Zato se prvih dana bolesti daje tzv. simptomatska terapija: lekovi protiv bolova i zapaljenja ("prototip" je Ibuprofen). Oni su veoma efikasni, a preporučuje se i davanje antihistaminika - koji jesu "primarno" antialergijski lekovi, ali mogu da pomognu i u ovom slučaju, jer delimično smanjuju otok sluznice sinusa, što smanjuje bol (ali i zapaljenje).

Veoma je važan i "servis nosa" - nos mora da bude prohodan! To se postiže fiziološkim rastvorom, a ponekad su potrebne i kapi za nos, koje sužavaju proširene krvne sudove u dubini nosa (ne primenjuju se duže od tri, četiri dana).

Antibiotici se daju samo ako postoje jasni znaci bakterijske infekcije (na primer, slivanje gnojnog sekreta iz sinusa, koji se "cedi" niz grlo), ili ako prethodna terapija posle nekoliko dana "ništa ne pomaže", pa se bolest pogoršava. Roditelji NIKAD ne treba sami da daju antibiotike "preventivno" - to je u isključivoj nadležnosti lekara!

Da li kod dece može da se javi hronično zapaljenje sinusa?

Može, nažalost!

Kod predisponirane dece (kod koje postoji "nasledno opterećenje") mogu da se jave česte i brojne epizode zapaljenja sinusa. To se obično dešava kada bolest "promakne", pa se ne leči blagovremeno. Treba reći da ima dece sa alergijama koje se, takođe, ne otkriju na vreme, pa kao komplikacija višegodišnjeg oštećenja sluzokože može da se javi sklonost ka hroničnom zapaljenju sinusa.

Zato je pravovremena dijagnoza "prvog napada" jako važna, jer se blagovremenom terapijom može izbeći "hronicitet" ove veoma dosadne i neprijatne bolesti.

Ass. dr Goran Vukomanović, pedijatar