Mojoj petogodišnjoj ćerki je pre pet meseci dijagnostikovana alergijska astma. Tokom poslednjeg napada imala je i povišenu temperaturu. Kako naša doktorka tog dana nije radila, otišli smo kod drugog pedijatra koji je, uz bronhodilatator, prepisao i antibiotsku terapiju - Hemomicin.Potražila sam još jedno mišljenje i, posle pregleda, dobila preporuku da ne koristim prepisani antibiotik.Ko je u pravu?

*Kako nastaje alergijska astma?

Astma je bolest kod koje je glavni problem suženje malih i srednjih disajnih puteva koja se ponavlja. Obično se deli na alergijsku i nealergijsku, imajući u vidu uzrok ovih ponavljanih bronhoopstrukcija.

Alergijske bolesti pogađaju različite delove i organe tela, a kada se alergen «prikači» za bronhije i bronhiole nastaje veoma komplikovan «lanac» biohemijskih reakcija koji se završava oslobađanjem supstanci - medijatora koji dovode do suženja disajnih puteva. Suženje nastaje zbog spazma - «skupljanja» kružnog mišića koji se nalazi u zidu bronha, a smanjenju dijametra doprinosi i nakupljanje sekreta u već suženom disajnom putu.

Alergijske bolesti su «regulisane» određenim genima, pa se sklonost ka njima naziva atopijska konstitucija.

*Kakva je veza između infekcija i alergijske astme?

Potpuno je jasna (medicinski odavno dokazana) veza između virusnih infekcija disajnih organa i astme. Zna se da pojedine grupe virusa mogu prouzrokovati napad astme kod dece koja NEMAJU alergijsku predispoziciju (deca sa takozvanom nealergijskom astmom). Ipak, i kod atopičara (koji imaju sklonost ka alergijskim bolestima) virusi, takođe, mogu pokrenuti astmatski napad

Zato je sasvim moguće da je vaše dete imalo virusnu infekciju koju je pratila visoka  telesna temperatura, a da je astmatski napad «podstaknut» upravo tim virusom!

*Postoji li rizik da se astma «pretvori» u zapaljenje pluća?

Astmatski napad je bitno različit od zapaljenja pluća!

Kod pneumonije (zapaljenja pluća) je u delovima plućnog tkiva došlo do zapaljenja (virusnog ili bakterijskog), dok se kod astme radi o suženju disajnih puteva.

Naravno da virusna «invazija» pluća nosi rizik od zapaljenja, ali to NIJE potencirano astmatskim napadom!

Postoje i bakterije koje mogu da izazovu prolazno suženje disajnih puteva, ali TO NIJE ASTMA! Tada će lekar, na osnovu izgleda deteta, nalaza na plućima, a ponekad i uz pomoć rentgenskog snimka, postaviti pravu dijagnozu i prepisati antibiotik.

*Da li antibiotik doprinosi bržem ozdravljenju od astme?

Ne!

Astma se leči bronhodilatatorima - lekovima koji «otvaraju» sužene disajne puteve, a kada treba, «dodaju» se i kortikosteroidni lekovi koji značajno ubrzavaju izlečenje.

Antibiotici se ne koriste u lečenju astmatskog napada jer naprosto nemaju efekta - ne utiču na uzrok koji ga je pokrenuo. Antibiotik nema veze ni sa alergenima koji su «krivci» za astmu, ali je i potpuno nemoćan u borbi sa virusima - potencijalnim pokretačima astmatskog napada.

Retke su situacije da se astma «kombinuje» sa zapaljenjem pluća. Tada se, umesto očekivanog poboljšanja, posle par dana dete «pokvari». Postaje neraspoloženo, bez apetita je, sve više kašlje, plitko i brzo diše, a temperatura je sve viša. U tom slučaju je neophodna kontrola, koja će pokazati da li je potrebna antibiotska terapija. Davanje antibiotika unapred, da bi se sprečio «prelaz» astme u pneumoniju, je besmislen.

Ass. dr Goran Vukomanović, pedijatar