Ukoliko se određena odstupanja u razvoju govora kod dece ne koriguju u ranom uzrastu, može doći do poteškoća oko savladavanja gradiva u školi. Zato je preporuka logopeda da roditelji prate razvojni put govora svog deteta od samog njegovog rođenja, i da ga neprestano stimulišu.

Jedna od takvih sredina je i vrtić, gde mališani provode veći deo dana, pa je uloga logopeda u vrtiću od izuzetnog značaja. Do sada su samo šest od šesnaest beogradskih predškolskih ustanova imale logopeda, ali uskoro bi sve trebalo da dobiju najmanje po jednog.

Koje vrste odstupanja u razvoju govora su prisutne kod dece u predškolskim ustanovama, šta sve logopedi rade sa mališanima u vrtiću, kako ih stimulišu da pravilno izgovaraju određene glasove, kao i šta su govorni centri - ispričala nam je logoped Radica Tasić iz Predškolske ustanove «Čika Jova Zmaj» na Voždovcu. 

- Naša logopedska služba, koja postoji pet godina, vremenom se razvijala. Danas imamo dva logopeda koji rade sa decom, prate njihov razvoj govora i rade na preventivnim aktivnostima. Jednom mesečno posećuju svaki vrtić i, ukoliko primete kod nekog deteta odstupanja u razvoju govora, ili im na to ukažu vaspitači, organizuju individualni rad sa tim detetom.

Pričanje priča kao podsticaj

Logoped mora da bude dovoljno kreativan i da za svako dete prilagodi aktivnosti. Radionice se odvijaju utorkom i četvrtkom, a u saradnji sa roditeljima, program rada i korektivne vežbice se nastavljaju i kod kuće. Roditeljima je, takođe, na raspolaganju i naše savetovalište, gde mogu da dobiju neophodne savete. Ukoliko svi budemo istrajni u tome, dete vrlo brzo može da nauči pravilno da govori. Međutim, ne treba zanemariti činjenicu da na razvoj govora utiče i nasleđe. Kao ni to da naša deca žive u svetu brzih promena, kompjuterskih igrica, prezaposlenosti roditelja... Negde se izgubila navika da roditelji na kvalitetan način pričaju sa svojom decom, da im pričaju priče. Jer, govor se razvija tako što ga deca upražnjavaju. Svakako, i gledanje TV-a može da bude pozitivno, ako roditelj kreativno odabere emisije, sedne da ih gleda sa detetom, a onda zajedno komentarišu ono što je viđeno.   

Izgovor glasova - najčešći problem

Poslednje ispitivanje u ovoj predškolskoj ustanovi, u kome je učestvovalo 1.146 dece, pokazalo je da su kod mališana najčešća artikulaciona odstupanja u razvoju govora, odnosno odstupanja u izgovoru glasova - koja variraju u zavisnosti od uzrasta.  Kod mališana srednje grupe, tih odstupanja ima u 56 odsto slučajeva, kod starijih grupa u 45 odsto, a kod dece predškolskog uzrasta u 32 odsto slučajeva - što pokazuje da se nepravilnosti mogu otkloniti sazrevanjem i logopedskim tretmanom.

Po rečima naše sagovornice, ima i dece sa lošim impresivnim, odnosno nerazumljivim govorom, ali su to ređi slučajevi nego sa artikulacijom. Ukoliko roditelji ne vode računa o pravilnom izgovoru kada su u prisustvu dece, onda će ona da usvajaju loše govorne navike, koje se kasnije teže koriguju. Ako deca ne usvoje pravilan izgovor na vreme i na pravi način, onda može doći do poteškoća prilikom čitanja i pisanja u školi, a samim tim i do problema oko usvajanja gradiva. Neke od vežbica koje logopedi koriste u radu sa decom na otklanjanju ovih odstupanja, rade se uz pomoć ogledala, slamčice, sitnih papirića i zamišljene sveće, kako bi deca pravilno postavila govorne organe za izgovor određenih glasova.

Vežbe za pravilno držanje olovke

Istraživanje je pokazalo da i razvoj grafomotorike kod mališana ima veze sa sazrevanjem. Tako je kod togodišnjaka zabeleženo 36 odsto odstupanja u grafomotornom razvoju, dok je u uzrastu od šest godina taj procenat smanjen na 21 odsto, ali i tada zahteva logopedski tretman. To znači da logopedi posebnim vežbama fine motorike uče decu da pravilno drže olovku, bojicu, da ovladavaju linijama i krivinama, da znaju da vežu pertle, i slično.

- Za ovaj tretman koristimo obično provlačenje kanapa kroz rupice neke drvene figure, sakupljamo papiriće, učimo decu kako da u plastičnu flašu ubacuju zrna kukuruza, ili da se igraju «bockalicama». To su vežbe koje nisu skupe, ne zahtevaju veliki napor, a značajne su jer u isto vreme kod dece razvijaju finu motoriku, ali i koncentraciju i uče ih strpljivosti. Kada dete sve to može da uradi samo, onda i držanje olovke dođe sasvim prirodno. Mnogi roditelji ove vežbe ne rade kod kuće sa decom, jer ne znaju koja je njihova svrha, ali im mi objasnimo. Kada mališani nauče da drže olovku, pokazujemo im kako da povlače linije iz jedne tačke. Te vežbe se potom usložnjavaju do priprema za školu.

Levoruka deca

Razvojni stadijum nema uticaja na levorukost, i to je ono po čemu se razlikuje od artikulacije i grafomotorike. Deca koja su obuhvaćena istraživanjem, bila su u uzrastu od šest godina, a devet odsto je bilo levoruko. Stručnjaci ističu da genetika ima veze sa tim da li je neko levoruk ili ne. Do druge, treće godine, deca mogu podjednako da koriste obe ruke, ali se već tada može primetiti da se opredeljuju za jednu od njih. Logopedi smatraju da dete ne treba prevežbavati. Jer, ako ima tendenciju da piše i hvata predmete levom rukom, onda ga treba pustiti da tako i ubuduće radi. U suprotnom, mogu da nastanu izvesne  komplikacije.   

Govorni centri

Reč je o delovima prostorije za dnevni boravak dece u vrtiću, čija je funkcija da kod deteta brže, kvalitetnije i pravilnije razviju govor. Sve se to radi kroz igru i uz pomoć raznovrsnih slikovnica, knjiga, ručno napravljenih igračaka, pomoćnih didaktičkih sredstava, audio kaseta... prilagođenih uzrastu deteta. Povezivanjem reči, slike i zvuka, deca uče da izgovore određene reči, na primer: maca. Ona gledaju sliku mace, a onda slušaju kako maca mjauče. Ponavljanjem reči, mališani na taj način jedni druge stimulišu.

Kada je potreban podsticaj?

Prve vokale, dete izgovara sa tri meseca starosti. Prve reči mogu da se jave sa devet meseci, ali i sa navršene dve godine - to je individualno. Međutim, jedan trogodišnjak bi, prema razvojnoj mapi, trebalo da ima razvijen govor kao i odrastao čovek - naravno, sa oskudnijim rečnikom.

U tom uzrastu, dete bi trebalo da zna više od 1.500 reči, da slaže rečenice od četiri do šest reči, da koristi sve vrste reči, da ga okolina razume, da zna kraće pesmice. U suprotnom, roditeljima bi to trebalo da bude znak da sa detetom treba raditi na podsticanju razvoja govora.

Saveti logopeda

♦ Ako se vaše dete preterano zadržava na gestovima, pokazivanju i mimičkim oblicima komunikacije - to može da uspori razvoj govora.

♦ Treba govoriti pravilno. Dete će usvojiti ono za šta je čulno, saznajno i motorno zrelo.

♦ Govor treba da bude lakši i efikasniji oblik komunikacije od drugih oblika.

♦ Ukoliko je govor detetu težak, a posebno ako se ne uključuje u njega, treba posumnjati na izvesne smetnje u njegovom razvoju.

♦ Tepanje je razvojna faza u procesu usvajanja govora. Preterano zadržavanje deteta, a i roditelja na tepanju - može da naruši pravilno usvajanje govora.

♦ Potrebno je da razgovarate sa vašim detetom, da mu date vremena da vam kaže ono što želi. Ne požurujte ga svojim nestrpljenjem i nikako ga ne prekidajte u «pola reči».

♦ Ako detetu nedostaje reč da potpunije iskaže želje, misli - «ubacite je» neprimetno i pustite da dete spontano krene dalje.

♦ Nikako ne govorite detetu: «Ne možeš to», «Ne znaš to», već: «Dobro je, ali hajde ponovo», «Poslušaj me, sad je bolje», «Bravo». Tako ćete dete ohrabriti i pomoći mu da bolje i brže usvoji pravilne govorne modele.