- Roditelji često precenjuju koliko je deci potrebno hrane, a mališani obično sami najbolje znaju koliko im je dovoljno.
- Neki znaci mogu da pokažu da dete zaista ne jede dovoljno.
Briga o detetovoj ishrani normalan je deo roditeljstva, pogotovo ako imate utisak da često odbija hranu. Ali, stručnjaci ističu da nema razloga za paniku sve dok dete uredno raste i razvija se.
"Deca najbolje regulišu svoj apetit", kaže dečja nutricionistkinja Dženifer Haus. "Samo dete zna kada je gladno. Nekim danima može vam se činiti da jedva išta pojedu, i to je u redu", prenosi Parents.
Roditelji često precenjuju količinu hrane koja je detetu potrebna. Na primer, brinu se da ne unosi dovoljno proteina, ali već dve šoljice mleka dnevno pokrivaju osnovne potrebe malog deteta.
Znaci da dete ne jede dovoljno
Ako dete povremeno jede manje, to obično nije problem. Ali, ako mu rast stagnira ili traje duže razdoblje smanjenog unosa hrane, treba se obratiti lekaru. Neki znaci koji mogu da upućuju na nedovoljan unos hrane su:
- Usporeni rast – Ako dete ne napreduje na lestvici rasta, to može ukazivati na problem.
- Stalni umor – Nedostatak energije može biti posledica premalog unosa kalorija.
- Česte bolesti – Nedovoljan unos hrane može da oslabi imunitet.
- Razdražljivost – Gladno dete može biti nervozno i lako frustrirano.
- Gubitak na težini – Primetan gubitak kilograma razlog je za konsultaciju s lekarom.
- Gubitak interesovanja za hranu – Ako dete redovno odbija obroke, potrebno je istražiti uzrok.
- Slaba koncentracija – Neadekvatna ishrana može da oteža fokusiranje na zadatke.
Zašto deca ponekad ne jedu dovoljno
Iako većina dece zna samostalno da reguliše unos hrane, ponekad određeni faktori mogu da utiču na apetit. To mogu biti bolni zubi, problemi s probavom, osetljivost na teksturu hrane ili čak stres i anksioznost. Ako dete često oseća bol prilikom jela ili mu je nelagodno zbog prehrambenih problema, važno je pronaći uzrok i potražiti pomoć stručnjaka.
Kako podstaći dete da jede
Nutricionistkinja Ali Elis preporučuje stvaranje pozitivnog odnosa prema hrani. Decu treba uključiti u pripremu obroka, omogućiti im izbor među zdravim namirnicama i podsticati istraživanje hrane kroz igru, bez pritiska. Takođe je korisno nuditi raznolike obroke u porodičnom okruženju. Doktorka pedijatrije Sali Elias naglašava da roditelji odlučuju šta će biti na tanjuru, ali deca sama biraju šta i koliko će pojesti. Bitno je osigurati uravnoteženu ishranu: polovinu tanjira treba da čini povrće, četvrtinu ugljeni hidrati (npr. integralna testenina, krompir), a četvrtinu proteini (meso, jaja, mahunarke). Takođe je važno unositi zdrave masti i gvožđe, bogate namirnice.
Šta treba da izbegavate
- Nemojte da prisiljavate dete da pojede sve s tanjira – to može da smanji njegov prirodni osećaj za glad i sitost.
- Ne nudite slatkiše kao nagradu – to može da stvori nezdrav odnos prema hrani.
- Izbegavaj ganjanje deteta s hranom – strukturisani obroci i međuobroci učinkovitiji su od stalnog grickanja.
Kada potražiti pomoć
Ako dete značajno zaostaje u rastu, ima izrazito ograničen izbor hrane ili probleme s probavom, trebalo bi da se konsultujete sa pedijatrom ili nutricionistom. Ključ je u stvaranju pozitivnog odnosa prema hrani i izbegavanju pritiska tokom obroka. Ako imate bilo kakve sumnje, razgovarajte s lekarom kako biste dobili personalizovane smernice.
U foto-galeriji pogledajte i savete ruske doktorke o odgajanju dece:
BONUS VIDEO:
Izvor: miss7mama.24sata.hr/YuMama