Dojenje predstavlja idealan vid ishrane bebe, i preporučuje se što je duže moguće, i do druge godine života. Naravno, zavisi od niza faktora, od zdravstvenog stanja mame, zdravstvenog stanja bebe, i drugih individualnih faktora. Mleko predstavlja jedinu bebinu namirnicu do perioda uvođenja nemlečne ishrane. Međutim i nakon toga, centralni obrok je svakako mlečni obrok, naročito zbog toga što bebe imaju tendenciju da na početku odbijaju razne namirnice. Razlozi za to su različiti, boja, miris privikavanje na ukus. Kroz mlečni obrok beba unosi adekvatanu količinu hranljivih materija kako na dnevnom, tako i na drugim nivoima. Nakon 6 meseci, jako je bitno da beba unosi optimalne količine gvožđa kroz hranu zbog toga što zalihe gvožđa koje je beba imala počinju da se troše.

Zato je jako važno da ishrana mame bude balansirana, bogata vitaminima, mineralima, gvožđem, svim nepohodnim elementima koje će bebi omogućiti pravilan rast i razvoj.

Međutim, šta raditi u situacijama kada mama nema dovoljno mleka? Kada mama zbog medicinskih razloga ne može da doji? Ili kada laktacija još uvek nije uspostavljena?

Uspostavljanje laktacije je hormonski proces, i zavisi od raznih činilaca. Individualnog je karaktera, ali ono što je isto kod svake mame jeste da se laktacija mora stimulisati. Takođe može se nešto kasnije javiti, na primer kod mama koje su se porodile carskim rezom.

Kada je adekvatno vreme za uvođenje adaptirane mlečne formule?

Najvažnija je svakako da beba bude nahranjena i sita. U situacijama kada latacija još uvek nije uspostavljena, opravdano je dodavati mlečnu formulu u cilju da beba bude sita i podmirena hranljivim materijama. Ali svakako se podsticanje laktacije nastavlja, poželjno je bebu često stavljati na dojku, upravo zbog tog signala koji će stimulisati naš organizam na laktaciju.

Najčešće pitanje u kasnijim danima po rođenju kada se laktacija uspostavi je da li je moja beba sita?

Da li imam dovoljno mleka?

O tome da li beba dobro napreduje reći će vam izabrani pedijatar. Procenjuje se na osnovu telesne mase i dužine bebe. Tačno je određeno koliko bi beba prema uzrastu trebala da napreduje. Naravno uzećemo u obzir da je svako dete drugačije i svoje, ali odstupanja ne bi trebala biti velika.

Direktno je povezano sa tim da li je količina mleka dovoljna, ali i sa samom tehnikom dojenja. Ako je sama tehnika dojenja adekvatna, i bez obzira na to nenapredovanje se nastavlja, postoji mogućnost da beba ne dobija adekvatnu količinu mleka.

Kako se dodaje adaptirana mlečna formula?

Ako nakon podoja primetite da beba intenzivno plače, uz to napredovanje nije adekvatno, dodavanje formule bi trebalo biti postepeno. Pripremite bebi obrok od 30 ml, i proverite da li će pojesti citavu količinu. Ukoliko primetite da bi možda i ta količina bila mala, probajte napraviti jos jednu mericu (30ml ) i proverite koliko će pojesti. Cilj je da postepeno povećavate količinu, jer će Vam to dati jasnu sliku koliko je Vašoj bebi hrane potrebno. Uz to svakako bebu stavljajte često na dojku jer je neophodna stimulacija da bi se laktacija održala.

Svakako pri svakom obroku ponavljate ovaj postupak postepenog dodavanja, jer i količina mleka po podoju varira. Nekada ćete bebine potrebe podmiriti i sa 30 ml, a nekada će zahtevati veće količine.

Vrlo je važno konsultovati se sa pedijatrom, jer odabir adaptirane mlečne forumle je vrlo važan.

Takođe adaptirane mlečne formule su adekvatan izbor pri prestanku dojenja u kasnijem periodu. I nakon godinu dana. Upravo zbog održavanja niova gvožđa i svih drugih važnih hranljivih sastojaka. Period posle godinu dana je vrlo osetljiv zbog toga što je dete aktivnije, prohodava, istražuje svet oko sebe, posebno je bitno adekvatnom ishranom ispratiti taj period.

Pročitajte i...