Kada beba dođe na svet jedna od prvih stvari koju doktori urade jeste da joj daju injekciju vitamina K. Ova injekcija, koja se često pogrešno naziva i vakcina, se daje svim bebama, a namenjena je prevenciji hemoragijske bolesti (poremećaj zgrušavanja krvi usled nedostatka ovog vitamina) koja se javlja u prvih 12 nedelja života.

I povrh svega toga, mnogi roditelji su u dilemi da li njihova beba treba da primi ovu injekciju. Iz tog razloga, evo šta bi trebalo da znate o ovom važnom vitaminu.

Šta je vitamin K?

Vitamin K je poznat kao koagulacijski (odatle i ono K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Budući da vitamine delimo po rastvorljivosti, važno je napomenuti da se vitamin K rastvara u mastima, što znači da se apsorbuje kroz tanko crevo sa dijetetskim mastima i deponuje u jetri i masnom tkivu.

Postoje dve vrste prirodnog vitamina K:

1. Vitamina K1 najviše ima u biljkama, posebno u lisnatom zelenom povrću (blitva, zelje, zelena salata, prokelj, kelj, kupus, spanać, kopriva, lucerka, brokoli, rukola, peršun, ruzmarin).

2. Vitamin K2 proizvode koli bakterije u tankom crevu i ima ga najviše u namirnicama životinjskog porekla.

Čemu je namenjen vitamin K?

Najpoznatija, a ujedno i najvažnija, uloga vitamina K u ljudskom telu je koagulacija, te se još naziva i antihemoragični vitamin, jer podstiče zgrušavanje krvi. 

Vitamin K je neophodan jetri za pokretanje sinteze četiri faktora koagulacije i predstavlja centralni faktor za sprečavanje krvarenja. 

Nedostatak vitamina K u organizmu može dovesti do različitih hemoragičnih bolest. Iz tog razloga, tokom operacija, gde je očekivano veliko krvarenje, obavezno se daju određene doze vitamina K.

Ukoliko našem telu nedostaje vitamina K, postoji mogućnost da dođe do spontanog krvarenja.

Teško je odrediti dnevnu potrebu za vitaminom K. One su često vrlo niske i veoma lako se zadovoljavaju pravilnom ishranom, tako da je hipovitaminoza vitamina K kod odraslih osoba izuzetno retka pojava, osim ukoliko neko ima sindrom malapsorcije (celijačna bolest) ili uzima određene lekove koji sprečavaju unos vitamina K.

Vitamin K i novorođenče

Sve bebe se rađaju sa oko 30 do 60 odsto manje vitamina K od odraslih što se smatra deficitom.

Ne zna se zbog čega se tačno bebe rađaju sa nedostatkom ovog vitamina. Naime, nivo vitamina K koju imaju odrasle osobe je reper za ono što se smatra normalnom, odnosno odgovarajućom dozom, iako je utvrđeno da sistem koagulacije kod beba nije isti kao kod odraslih i da se razvija sve do trećeg, odnosno šestog meseca života.

Ipak, izgleda da se priroda postarala da nivo vitamina K kod beba bude izuzetno nizak i to iz nekoliko razloga:

1. Vitamin K vrlo teško prolazi kroz posteljicu. 

2. U periodu neposredno po rođenju creva novorođenčeta su sterilna i nema potrebnih bakterija koje bi ga proizvodile.

3. U poređenju sa mlekom drugih sisara, humano mleko sadrži nizak nivo vitamina K. Čak i mlečna formula sadrži više ovog vitamina u odnosu na majčino mleko (majčino mleko: 1–9 mcg/L - adaptirano mleko: 53-66 mcg/L).

Na koji način se može povećati nivo vitamina K tokom trudnoće i perioda dojenja?

Kako tela novorođenčadi nisu u stanju da proizvedu vitamin K, kod njih može doći do razvoja različitih anomalija – nerazvijenost nosa, usta i sredine lica, mentalna retardacija, poteškoće u učenju, deformiteti lica i prstiju i usporen rast i razvoj.

Iz tog razloga u mnogim razvijenim zemljama, sva novorođena deca dobijaju vitamin K putem injekcija kako bi se sprečila eventualna mogućnost krvarenja, naročito u mozgu.

Ipak, nivo vitamina K se može povećati i tokom trudnoće i perioda dojenja, a evo i kako:

- Jedite što više lisnatog zelenog povrća bogatog vitaminom K1.

- Pripremajte obroke sa biljnim uljima koja sadrže vitamin K.

- Uključite u svoju ishranu fermenetisanu hranu. Azijci redovno jedu fermenetisanu soju i povrće koje je veoma bogato vitaminom K.

- Izbegavajte antibiotike kako ne biste narušili crevnu floru. Bakterije u crevima proizvode vitamin K2 koji se potom apsorbuje u krvotok. Iako je crevna flora novorođenčeta nerazvijena, vaginalni porođaj, kontakt koža o kožu, kao i rano dojenje mogu biti od velike pomoći pri jačanju bebine crevne flore.

- Počnite da koristite suplemente vitamina K.

- Iako je mnogima kontroverzno, istraživanja su utvrdila da placenta sadrži visok nivo vitamina K, te se preporučuje njena konzumacija.