Kada je reč o ishrani najmlađih, a ponajviše kada je reč o uvođenju čvrste hrane, postoje brojne teorije i mitovi, te su roditelji s razlogom često u dilemi.

Evo šta je zaista istina, a šta samo mit...

Čvrsta hrana može se uvesti već od četvrtog (šestog) meseca

Istina

Većina pedijatara preporučuje uvođenje čvrste hrane između četvrtog i šestog bebinog meseca života. Međutim, Svetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje do šestog meseca i postepeno uveđenje čvrste hrane od tad. Bez obzira koliko dugo želite da dojite svoju bebu, već od četvrtog meseca bi polako trebalo da je upoznajete sa čvrstom hranom. Beba bi tada već trebalo da ima dobru kontrolu glave, da sedi uz malu podršku i da vam okretanjem glave stavi do znanja da ne želi više da jede. Kada beba počne da grabi vašu hranu iz tanjia, znači da je došlo vreme za čvrstu ishranu.

Hrana pre prve godine je samo radi zabave

Mit

Uvođenje čvrste hrane u šestom mesecu pomaže motornom razvoju, a takođe obezbeđuje i sve hranljive sastojke koji su potrebni za pravilan rast.

Prva čvrsta hrana treba da budu žitarice

Mit

Kada su u pitanju prve kašice, slobodno možete da se opustite i pustite mašti na volju. Važno je da uključite različito voće i povrće, kako bi beba imala priliku da se upozna sa različitim ukusima. Budući da neke namirnice mogu da izazovu konstipaciju kod beba, a da druge mogu da deluju laskativno (kao što su suve šljive i kruške), potrebno je pronaći balans i prilagoditi hranu nutritivnim navikama.

Nepasterizovane namirnice su dobre za bebu

Mit

Konzumiranje nepasterizovanog mleka i mlečnih proizvoda predstavlja rizik za trudnice i bebe. Pasterizacija eliminiše bakterije kao što su listerija, salmonela, kampliobakterija, brucela i ešerihija koli, koje mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja opasnih po život.

Bebama treba ograničiti unos pirinčanih žitarica

Istina

Uprava za hranu i lekove (FDA) je 2013. godine pronašla veliku količinu arsena u pirinčanim proizvodima. I u odnosu na telesnu težinu, unos pirinčanih žitarica kod beba je tri puta veći nego kod odraslih. Uprava za hranu i lekove iz tog razloga preporučuje da se bebama daju raznovrsne žitarice.

PageBreak

Foto: Shutterstock

Meso je odličan izbor za prvu čvrstu hranu

Istina

Gvožđe i cink su esencijalni nutrijenti neophodni za pravilan razvoj dece. Većina dece rađa se sa odgovarajućom količinom gvožđa koja do četvrtog meseca postepeno slabi. Iz tog razloga deca polako treba da počnu da jedu čvrstu hranu koja sadrži visak nivo gvožđa, budući da ga u majčinom mleku nema puno. Meso i žitarice su odlični izvori gvožđa, pa je samim tim to i odlična prva čvrsta hrana.

Bebe bi trebalo da izbegavaju gluten kako bi se sprečila celijakija

Mit

Nedavna istraživanja pokazala su da se celijakija ne sprečava izbegavanjem namirnica sa glutenom. Pšenica može bezbedno da se daje nakon uvođenja nekoliko prvih namirnica ili oko šestog meseca starosti. Važno je da ne ograničavate bespotrebno hranu, jer žitarice sa glutenom često sadrže i B vitamin i druge hranljive sastojke koji predstavljaju bitan deo dečje ishrane.

Treba izbegavati alergenu hranu do prve godine

Mit

Pravila o tome kada je pravo vreme uvesti alergene namirnice u ishranu beba su se u poslednje vreme promenila. Godinama se roditeljima savetovalo da pre bebinog dvanaestog meseca izbegavaju hranu kao što su jaja, mleko soja, riba, kikiriki i slično. Međutim, Američka akademija pedijatara tvrdi da ne postoji dovoljno dokaza da izbegavanje alergene hrane sprečava nastanak alergija, te da se ona slobodno može u umerenoj dozi polako uvoditi u ishranu između četvrtog i dvanaestog meseca. S druge strane, ukoliko vaše dete ima genetskih predispozicija za nastanak alergija, najbolje je da se posavetujete sa svojim pedijatrom kada je pravo vreme da uvodete alergene namirnice.

Hranjenje bebe neposredno pred spavanje pomoći će joj da duže spava

Mit

Ne postoje dokazi koji potvrđuju da hranjenje u večernjim satima pomaže bebi da duže i bolje spava. Šta više, predstavljanje novih namirnica je najbolje u jutranjim časovima ili sat vremena nakon dojenja ili mlečne formule. Osim toga, ukoliko dođe do bilo kakve alergijske reakcije najpre ćete to primetiti u toku dana.

Deci ne bi trebalo davati jogurt pre prve godine

Mit

Ovo može biti vrlo zbunjujuće, s obzirom da se kravlje mleko ne preporučuje ispod godinu dana, jer ne sadrži hranljive materije kao majčino mleko, a i teže se vari. Jogurt se, sa druge strane, lakše vari zbog frementacije, a i ne konzumira se u količinama koje mogu da utiču na to koliko beba jede ostale namirnice. Ako je vaša beba bila tolerantna na nekoliko prvih namirnica, možete razgovarati sa svojim pedijatrom sa uvođenjem jogurta već od šestog meseca.