Dr Heker je za sajt svoje klinike izdvojio preporuke Američke pedijatrijske akademije i Medicinskog instituta po pitanju davanja vitamina D mališanima.

Kako on objašnjava, bebe koje se hrane humanim mlekom (bez obzira na to da li delimično ili isključivo) trebalo bi da prvih dana po dolasku na svet dobiju 400 IU (međunarodnih jedicina) tečnog vitamina D. Savetuje se da se nastavi s davanjem vitamina u ovom obliku sve dok beba ne počne dnevno da pije oko litar formule bogate vitaminom D ili kravljeg mleka.

Ukoliko beba dnevno popije manje od jednog litra formule obogaćene vitaminom D, treba joj, već prvih dana života, davati 400 međunarodnih jedinica tečnog vitamina D.

Trebalo bi, ipak, imati na umu da je 400 IU najviša granica i roditelji ne smeju da daju bebi više vitamina od ove propisane količine.

Uprkos tome što je majčino mleko najbolja moguća hrana za bebu, ono ne pruža dovoljnu količinu ovog vitamina, piše dr Heker, a on je neophodan za pravilnu apsorpciju kalcijuma fosfora. Nedostatak vitamina D može uzrokovati rahitis i slabljenje kostiju, zbog čega je veoma važno da ga dete dobija u velikoj meri.

Budući da je izlaganje suncu pouzdano dobar način da se on apsorbuje putem kože, dr Heker ispred klinike "Mejo" preporučuje da starija deca uživaju u sunčevim zracima, ali napominje da to ne važi u slučaju beba. Izlaganje dece mlađe od šest meseci suncu je strogo zabranjeno, a suplementi su najbolji način da bebe dobiju dovoljno vitamina D.

Što je dete starije i dok uvodite čvrstu hranu u njegovu ishranu, dnevni unos vitamina D može se upotpuniti i hranom - ribom, jajima i drugim namirnicama koje sadrže vitamin D.

U svakom slučaju, dr Heker savetuje da se, ukoliko imate bilo kakva pitanja koja se tiču vitamina D, konsultujete s pedijatrom, koji će vam pouzdano reći kakav sistem unosa ovog vitamina odgovara vašem mališanu.