Postoje ljudi koji su prosto skloniji gojenju od drugih, a ta sklonost prepoznaje se još u detinjstvu. Najčešće gojazna deca postaju gojazni odrasli ljudi, a gojaznost povećava rizik za brojne bolesti kojima je organizam sklon, ali ih možda ne bi dobio da ima normalnu kilažu. 

Dosad nije bilo poznato da li se i u kojoj meri rizik smanjuje gubitkom kilograma. Na sreću, nova istraživanja pokazuju da postoji granica do koje sve može da se popravi.

Velika danska studija pokazala je da gojazna deca koja do trinaeste godine dovedu kilažom u normalu neće imati veći rizik za dobijanje dijabetesa kada odrastu, u odnosu na vršnjake koji nikad nisu imali višak kilograma.

U istraživanje je bilo uključeno 62.565 muškaraca u Danskoj, čije zdravlje se redovno kontrolisalo tokom školovanja i vojske. Upoređivali su se podaci iz perioda od 7 i 13, a onda i između 17 i 26 godina.

Zaključak je da je debljina najopasnija u tinejdžerskim godinama. To je zato, objasnili su naučnici, zato što tad naš organizam postaje otporniji na insulin. Mišići i organi više ne koriste insulin jednako kvalitetno kao do tada pa ga je potrebno više kako bi obavio isti posao.

"Ova saznanja donose nadu za zdravlje ako roditelji uspeju da pomognu svojoj gojaznoj deci da dođu na normalnu težinu", rekao je za Daily Mail Stiven Gortmaker sa Harvarda, koji se bavi dečjom gojažnošću.

Deca sa viškom kilograma imaju veći rizik od oboljevanja od dijabetesa tip 2.

Studija je objavljena prekjuče, a sponzorisala ju je Evropska unija.