Bebini pokreti, iako željno očekivani, mogu da uznemire buduću mamu raznim sumnjama: „Da li se moja beba dovoljno pokreće? Možda previše? Zašto je ne osećam?“. Međutim, svaka beba je drugačija, a raspon onog što se smatra normalnim kada su u pitanju fetalni pokreti - veoma je širok. Ipak, sigurno će vam pomoći ako zavirite u bebin svet tokom trudnoće i otkrijete šta se tamo događa.

Kada možete da očekujete prve bebine pokrete?

Ultrazvuk može rano da utvrdi postojanje pokreta fetusa - već od sedme, osme nedelje trudnoće, ali buduća mama prve bebine pokrete oseti tek između 16. i 22. nedelje. Ukoliko je reč o prvorotki, to možda neće da se desi pre 25. nedelje. Inače, više je verovatno da se bebini pokreti osete kada trudnica miruje, bilo da je u sedećem ili ležećem položaju. U drugoj trudnoći, neke žene počinju da osećaju pokrete ploda već u 13. nedelji. Takođe, lakše razlikuju bebine „udarce“ od drugih stomačnih dešavanja kao što su gasovi ili probadanje i žiganje u probavnom traktu. I građa može da ima uticaja - mršavije žene često ranije osećaju bebine pokrete od žena sa većom telesnom težinom. Ako ne osećate bilo kakvu aktivnost ploda do 22. nedelje, razgovarajte sa vašim lekarom.

Kakav je osećaj?

Trudnice različito opisuju pokrete svojih beba: kao dodir leptira, blago treperenje, golicanje, ali i mrdanje, migoljenje, grčenje, trzanje, podrhtavanje, čak i prevrtanje, kotrljanje... U stvari, vrste pokreta variraju u različitim fazama trudnoće. Početno nežno lepršanje se postepeno razvija u jače pokrete, nalik na „tupe udarce“. Pokreti su izraženiji u drugom i trećem tromesečju, pa trudnica povremeno može da oseti neugodne iznenadne udarce poput ćuškanja, ritanja, guranja, „uboda“ laktom, šutiranja...

Bebo, šta to radiš?

Mnoge mame se pitaju šta radi beba u njihovom stomaku kada osećaju da se pokreće. Ona je pravi „sportista“. Voli da koristi svoje male šake poput boksera, posebno u smeru vaših rebara, a osetićete i snažan udarac njenih nožica, jer obožava da šutira. Pored toga, mali gimnastičar se često obrće - za 180, pa i za 360 stepeni. Može da se okrene čak i u 34. nedelji! Između 25. i 28. nedelje možete da osetite i kako vaša bebica štuca (jer guta amnionsku tečnost, što nekad dovodi do kontrahovanja dijafragme). Štucanje uzrokuje kretanje celog majčinog stomaka, po čemu se razlikuje od bebinog pokreta ili udarca, koji se osećaju samo u određenom području.  PageBreak

Koliko često bi trebalo da se osete pokreti?

Ukoliko ste u iskušenju da uporedite svoje iskustvo sa iskustvom drugih trudnica, ne brinite ako su razlike velike. Jer, svaka beba ima vlastiti obrazac aktivnosti. Kao što se odrasli razlikuju, isto važi i za bebe u materici. Neke su, jednostavno, više aktivne od drugih. Tako se razlikuju i bebe istih roditelja. Na primer, kod drugorotki može da se desi da je prva beba bila dosta mirna u stomaku, dok druga nije mirovala ni noću ni danju. U ranoj fazi trudnoće možete povremeno da osećate blago "golicanje", sa velikim razmacima između novog zapažanja bebinih pokreta. U stvari, možete da osećate nekoliko pokreta jednog dana, a onda nijedan sledećeg. Iako se vaša beba redovno pokreće, mnogi od njenih pokreta još uvek nisu dovoljno jaki da ih osetite. Ali, kako raste, udarci bi trebalo da budu jači i mnogo češći, posebno na kraju drugog tromesečja. Istraživanja pokazuju da se do trećeg tromesečja neke bebe pokreću oko 30 puta svakog sata! Ne zaboravite da u trećem trimestru dolazi do pada učestalosti bebinih pokreta, jer joj u vašem stomaku postaje tesno. Neke mame se tada zabrinu zbog promena u obrascu bebinih pokreta, tumačeći to kao smanjeno pokretanje. Ali, to je samo zato što beba ima manje prostora. Bebe imaju običaj da se više pokreću u određeno doba dana, naročito kada se smenjuju periodi budnosti i spavanja. Uglavnom su najaktivnije noću - između 21 čas i jedan čas ujutru, upravo kada pokušavate da zaspite. Ovaj talas, odnosno „uzburkanost“ aktivnosti je uzrokovan vašim promenljivim nivoom šećera u krvi. Bebe takođe mogu da odgovore na zvukove i dodir, pa čak i da „udare“ vašeg partnera u leđa ako se privijete uz njega u krevetu.

Da li placenta ima neki uticaj na pokrete bebe?

Položaj posteljice takođe može da utiče na ono što mama oseća kada su u pitanju pokreti fetusa. Posteljica je u normalnim slučajevima smeštena na prednjem zidu ili zadnjem zidu materice. Ako se nalazi na prednjem zidu, to može da ima takozvani efekat jastuka i umanji majčinu percepciju bebinih pokreta. Mada, pokreti u prednjem delu stomaka se obično lakše uočavaju od pokreta prema leđima.

Kako se prate pokreti?

Nakon što su se bebini pokreti ustalili, što se obično dešava oko 28. nedelje, mnogi lekari preporučuju praćenje svih tih malih udaraca, gurkanja i šutiranja - kako biste bili sigurni da se beba normalno razvija. Iako nema dovoljno studija koje bi u potpunosti potvrdile značaj kontrole obrasca bebinih pokreta, mnogi smatraju da je ova metoda dobar pokazatelj njenog zdravstvenog stanja. U svakom slučaju, konsultujte se sa vašim lekarom. Ukoliko brojite pokrete vaše bebe, izaberite trenutak kada je obično najaktivnija: često je to period  odmah nakon što ste pojeli obrok. Zauzmite udoban položaj - sedite u udobnu stolicu ili lezite na bok. Različita su mišljenja kako treba računati bebine pokrete, ali jedno od njih je opšte prihvaćeno, a to je da bi trudnica u trećem trimestru trebalo da oseti barem deset pokreta u toku dva sata.

Zašto je beba mirna danju, a aktivna noću?

Nije vam jasno zašto se vaša beba mnogo više pokreće noću nego danju? Ne brinite. Uobičajeno je da majke osećaju više bebinih pokreta tokom noći. Razlog tome je što većina mama postaje manje aktivna u večernjim satima. Jer, danju se beba ugodno ljuljuška kada se krećete, i to je uspavljuje. Kada mirujete, a posebno kada krenete na spavanje, vaša beba može da se probudi, i onda počinje žurka!


Šta ako ne osećate bebine pokrete?

Ukoliko još niste ušli u 25. nedelju trudnoće, ili niste sigurni da je ono što ste osetili zapravo pokret vaše bebe, ne paničite. Kako beba raste, bićete u mogućnosti da bolje razlikujete njene pokrete. Takođe ćete otkriti u koje vreme tokom dana je najaktivnija. Nemojte da smetnete sa uma i da se neke bebe prirodno ređe pokreću od drugih.
Nedostatak pokreta može da znači i da beba spava. I majčino zapažanje ima određenu ulogu. Ako ste, na primer, jako zauzeti, uočićete mnogo manje pokreta nego kada ste opušteni. Ukoliko ste počeli da redovno osećate bebine pokrete, a potom se desi da ne osećate barem deset pokreta u roku od dva sata - najpre nakon izvesnog vremena pokušajte ponovo. Ukoliko ne uspete, ili je beba mnogo manje aktivna nego uobičajeno, ili su pokreti značajno usporeni – javite se svom lekaru.

Postoji li neki signal za uzbunu?

Nikada nemojte da ignorišete nedostatak bebinih pokreta ili naglo smanjenje njihovog javljanja, već proverite šta se dešava. Jer, to može da spasi bebin život ukoliko se ispostavi da je ugrožena! Ako postoji bilo kakva sumnja da nešto nije u redu, obavezan je odlazak kod lekara. Često je neophodno da se uradi nonstres test (prate se otkucaji bebinog srca - prvo dok se odmara, a zatim dok se pokreće), ili da se izvrši procena perinatalnog ishoda, takozvani biofizički profil ploda (posmatra se nekoliko varijabli važnih za ukupno stanje fetusa) - kako bi se ustanovilo da li postoji eventualna ugroženost. U retkim slučajevima je nužan prevremeni porođaj, ako je ustanovljena patnja ploda.

Tekst: Snežana Damnjanović Mitić