Nažalost, nijedan uzrast nije pošteđen od tumora dojki, pa ni pol. Na prvom mestu se misli na maligni tumor dojki - sekretujući kancer (Sca). U literaturi od 1966. godine, ovaj tumor je bio poznat kao juvenilni kancer, odnosno kao tumor dece i adolescenata. Međutim, danas se zna da nijedna starosna grupa nije pošteđena. Raširenost mu je u dobu od tri do 87 godina, a odnos muškog i ženskog pola je jedan prema šest. Ako se uvaže ove činjenice, onda ultrazvučni pregled dojki treba da bude sastavni deo praćenja trudnoće, bez obzira na starosnu dob trudnice.

Ultrazvuk otkriva problem

Poznato je da osim sekretujućeg kancera postoje i drugi tipovi tumora (benigni i maligni), odnosno dobroćudne i zloćudne izrasline, kao i zapaljenska stanja u dojkama, koja mogu da nastanu u periodu trudnoće i dojenja. Ova bolesna stanja mogu da se najranije otkriju ultrazvučnom dijagnostikom.

Zbog čega je ultrazvučna dijagnostika najoptimalnija što se tiče trudnica i porodilja? Pre svega, jer nije štetna metoda za buduću majku i njen plod, bez obzira na starost trudnoće. Potom, tumori dojke u početnoj fazi su malog rasta, a kao takve - ultrazvučna dijagnostika može da ih otkrije. Širenje bolesti u okolne limfne žlezde takođe može da se proceni na osnovu ultrazvučne dijagnostike. Registrovanje svih tumora u ranoj fazi, pa i sekretujućeg kancera - moguće je bez obzira na veličinu dojki i starost trudnoće, ili period laktacije (dojenja).

Veoma je važan podatak da ultrazvučna dijagnostika otkriva sekretujući kancer na vreme, a po međunarodnoj klasifikaciji ovih tumora (BIRDS), on spada u treću ili četvrtu a i b kategoriju. Međutim, mora se priznati da ultrazvučni izgled sekretujućeg kancera može da prevari neiskusnog doktora. Njegova pogrešna procena predstavlja veliki problem za pacijenta i izostanak blagovremenog hirurškog lečenja.

Metode koje se ne preporučuju

Digitalna mamografija (DM) je metoda koja zbog jonizujućeg zračenja i mogućeg oštećenja ploda ne dolazi u obzir tokom trudnoće i dojenja. Sa druge strane, ova metoda često nije u stanju da otkrije mali tumor dojki, odnosno tumor u početnoj fazi. Čak se dešava, u jednoj trećini slučajeva, da se tumori koji se pipaju u dojkama - otežano registruju digitalnom mamografijom (podaci iz medicinske literature).

Ova činjenica je od velikog značaja ako se zna da je veličina tumora u direktnom odnosu sa mogućnošću javljanja metastaza. Naime, ako je sekretujući kancer veličine ispod dva centimetra, u okolnim limfnim žlezdama se ne nalaze metastaze, odnosno bolest se nije proširila. Takođe, ako je tumor malih dimenzija, odnosno ako je na vreme dijagnostikovan - praktično ne postoji mogućnost ponovnog lokalnog javljanja sekretujućeg kancera nakon njegovog hirurškog uklanjanja.

Magnetna rezonanca (MR) može da otkrije sekretujući kancer, ali je potreban pregled uz upotrebu kontrasta. No, metoda je skupa, a pregled dugo traje. Osim toga, ne sme da se radi u prvoj polovini trudnoće, u fazi razvoja organa ploda, kada se inače izbegava i pregled samog ploda magnetnom rezonancom.

Lečenje sekretujućeg kancera, pod uslovom da je na vreme otkriven, podrazumeva uklanjanje samog tumora, bez odstranjivanja cele dojke. Obično se takvo lečenje završava bez dodatnog rendgenskog zračenja!

Značaj rane dijagnoze

Kada su u pitanju svi maligni tumori dojki, još jednom treba naglasiti da izrasline u dojci veličine ispod pet milimetara, odnosno u početnoj fazi, po pravilu ne mogu da se napipaju, niti da se otkriju digitalnom mamografijom. Međutim, značaj ranog otkrivanja tumora je veliki, posebno ako se zna da u ranoj fazi nema formiranja krvnih sudova tumora, pa se ne očekuju bliske i udaljene metastaze - širenje bolesti van dojke. Danas ovako mali tumori jedino mogu da se otkriju ultrazvučnom dijagnostikom koja poseduje kompjuterizovanu ultrazvučnu tomografiju (Sono CT).

Ukoliko se ultrazvučnom dijagnostikom otkrije benigni tumor, obično nije potrebno njegovo hirurško lečenje, pa se ovom vrstom pregleda izbegava nepotrebna hirurška intervencija.

Tokom laktacije, ultrazvučni pregled dojki nije štetan. Digitalna mamografija ne dolazi u obzir, zbog svojih poznatih štetnih dejstava! Osim tumora, u periodu dojenja često mogu da nastanu zapaljenske promene dojki zbog zastoja mleka ili infekcije. U tom slučaju, ultrazvučna dijagnostika omogućava ispravno lečenje: antiobioticima ili hirurški - ako se radi o formiranom ograničenom zapaljenju (apscesu).

Zaključak

  • Ultrazvučna dijagnostika je sigurna metoda izbora kada je u pitanju dijagnostika benignih i malignih tumora u dojci, posebno u periodu trudnoće i dojenja.
  • U periodu trudnoće i laktacije, redovna ultrazvučna kontrola dojki ne bi trebalo da izostane.
  • Ultrazvučni pregled dojki ne bi trebalo da rade nedovoljno edukovani lekari.
  • Uspešnost ultrazvučne dijagnostike takođe zavisi od kvaliteta upotrebljenog ultrazvučnog aparata.
  • Digitalna mamografija se ne savetuje zbog svoje štetnosti, ali često i nemogućnosti registrovanja tumora u početnoj fazi.
  • Magnetna rezonanca ima samo ograničenu primenu.
  • Klinički pregled nije dovoljno pouzdan za otkrivanje tumora dojke u ranoj fazi.

Na vreme dijagnostikovan tumor po pravilu ne zahteva uklanjanje cele dojke, a uspesi lečenja su neuporedivo bolji! Prekid trudnoće u ovakvim situacijama se retko kad savetuje!  

Dr Tihomir Mihailović, spec. radiologije; dr Aleksandar Dmitrović, spec. ginekologije i akušerstva