Da li ste, i koliko za to spremni?

Ukoliko odlučite da vašem mališanu poklonite kućnog ljubimca, morate biti dobro informisani o vrsti životinje koju unosite u kuću. To nas je odvelo do Fakulteta veterinarske medicine i dr Bosiljke Đuričić, redovnog profesora Beogradskog Univerziteta i predsednika Veterinarskog društva Srbije.

- Kućni ljubimac je nespretan prevod sa engleskog jezika, u kojem pat (pet) znači maziti, dodirivati nežno. Na nesreću, danas je sve manje toga, jer veliki broj onih koji drže životinje - ne postupa pravilno sa njima.

Svi vole slobodu

Ni kuci, ni maci ne prija kada joj se uskrati normalan život, kada je «ograđena».

- Ako je pas, neka ima svoju slobodu, a ne da čeka i grebe po vratima da se vlasnik vrati kući da bi ga izveo da obavi svoju fiziološku potrebu. Nisam nikada dozvolila da imam psa u kući, koji će me čekati sa mog službenog puta ili sa posla, biti zatvoren zato što su deca u raskoraku sa vremenom, pa nisu stigla da ga prošetaju. Pas će da ujede ako nije jeo, da cvili i skiči, mačka takođe reaguje. Tada nastaju teškoće, pa se pitamo: «Šta mi je ovo trebalo?!» Životinja se izbaci na ulicu i postaje balast za društvo. U stvari, kućne ljubimce treba zaštititi od čoveka.

Ljubimac kao produžena ruka

Kao dobar poznavalac životinja, dr Đuričić opravdava njihovo držanje u kući ili dvorištu samo kada se radi o pomoći hendikepiranim osobama. Smatra da se u takvim situacijama  niko ne lišava životinje sa kojom je u kontaktu, jer je to neka vrsta produžene ruke. Međutim, ostali nisu dovoljno odgovorni, ne vode računa o uslovima u kojima ih drže, čak ni o ishrani - koja je često pogrešna, deficitarna, ili neprilagođena vrsti, nekad i preobilna. Neki toliko hrane svoju mačku ili psa da, ako treba da se životinja operiše - ne može, jer je predebela.

Voditi računa o zdravlju

Zdravlje životinje sa kojom se dete druži je od velikog značaja. Dr Đuričić upozorava na mogućnost prenošenja brojnih bolesti.

- Svako kuče može da prenese bolest, svejedno da li je rasno ili mali, banatski prekoplotaš. Postoji prijemčivost vrste. Svi psi su prijemčivi na određene zarazne bolesti, mačke takođe, kao što smo i svi mi prijemčivi na određene zarazne bolesti.

Za sada postoji oko 36 vrsta bolesti koje su zajedničke čoveku i psu. Isto je i sa mačkama: od besnila pa do običnih, kožnih bolesti izazvanih bakterijama ili gljivicama - što se manifestuje po koži. Besnilo je ekstremni primer, završava se uvek smrću, a do toga dolazi prilikom ozleda čoveka.

Za većinu zaraznih bolesti (parazitske, gljivične, virusne, bakterijske) postoje vakcine, ali ne za sve. Zato su neophodne mere preventive, kao i opšte mere (dezinfekcija, dezinsekcija, pranje).

Još jedan član porodice

Naša sagovornica upozorava na još jednu pojavu.

- Ženke imaju krvarenje, ciklus, pa ostavljaju trag po kući. Kada sve to dobro sagledate - pa se, ipak, odlučite za kućnog ljubimca, znači da ste pristali na još jednog člana u kući, da ćete ga gajiti i paziti po redosledu koji zahteva ta vrsta. A sve to zajedno čini ljubav prema životinjama, što se očekuje od onih koji ih drže u svom neposrednom okruženju. Pritom morate biti spremni da psa, na primer, gajite narednih deset ili dvanaest godina, da ga za to vreme uredno vakcinišete, sterilišete (ako ne želite njegovo potomstvo).

Odgovorni vlasnici

Kada birate kućnog ljubimca, dobro razmislite da li vam je potrebna igračka za zabavu deteta, i da li to možete da izdržite - i materijalno, i organizaciono. Kada kupite životinju, raspitajte se kod veterinara šta ta vrsta nosi sa sobom, i šta sve zahteva:  vakcinacije, imunoprofilacije, čišćenje protiv crevnih parazita, od kožnih parazita, šta životinja treba da jede da bi izgledala lepo - da nije loše krzno, da se ne javljaju deformiteti na koži. Mora se znati koje zarazne i druge bolesti životinja nosi, da li od te vrste možete da dobijete tuberkulozu, brucelozu, virusni ili krpeljski meningitis, tularemiju (bakterijsko oboljenje od kojeg obole glodari, psi i mačke, ali obole i ljudi i neke divlje vrste, kao i neke domaće životinje. Ova bolest uglavnom dolazi od glodara i divljine).

Problem sa linjanjem

Svaka životinja se linja u proleće, kada «skida» zimsku dlaku, a linja se i leti.

- I to može da bude problem raznih alergija - koje dolaze iz tepiha, od dlaka životinja, od sitnih insekata koji mogu da se nađu na njenoj dlaci. Alergiju nećete imati ako pas trči po dvorištu, jer se manje izlažete riziku. Ali, ako ste u prostoru u kojem vam pas sedi na stolici dok jedete, to je već nešto što može da smeta. Tepisi su leglo sitnih grinja, parazita, zbog čega su mnoga deca astmatična, imaju opstruktivni bronhitis. Higijena prostora se najbolje održava ukoliko je u njemu postavljen laminat ili pločice, sa podnim grejanjem - ako je moguće.

Ribice i papagaj bolje rešenje

Potrebe sasvim male, zdrave dece, da se poistovećuju sa tom igračkicom u kući - koja je živa, pa još raste, mogu da se zadovolje ribicama ili papagajem.

- Papagaj će stajati u kavezu, biće hranjen, cvrkutaće, živeti kraće nego pas, i... dete će se opet radovati. Nepravilno odabrana vrsta ili rasa brzo preraste potrebe deteta, jer pas daleko brže raste (jedna čovekova godina je sedam godina života psa), pa se događa da mu vlasnik otvori kapiju i izbaci ga napolje. Zato imamo lutalice. Svaki deseti stanovnik Beograda ima svog psa lutalicu. U Beogradu, inače, ima oko 150.000 pasa lutalica.

Ekstremni primeri

Želje deteta su prolazne, pa morate biti svesni da će veći deo  obaveza oko životinje da pripadne ocu, majci. Zato preispitajte sebe šta je to što možete da držite u svom malom ili velikom stanu, u svom dvorištu.

- Bilo je primera da ljudi drže kokoške po kućama, reptile, majmune... Došao čovek iz Afrike i doneo malog, zelenog majmuna! Niko u kući ne zna šta je biologija tog majmuna. Ili zmije... Mnogo puta smo po kontejnerima našli zmije -iscrpljene, gladne, neuhranjene, izbačene. To je nekome bio «kućni ljubimac». Ljudi gaje pauka, tarantulu, škorpije, gaje miševe, pacove. To je već nešto što se radi iz egzibicionizma.

Terapije pomoću kućnih ljubimaca

Posebna grana medicine (Pat terapy), koja podrazumeva terapiju pomoću kućnih ljubimaca, sve se brže razvija. Primenjuje se kod depresivnih stanja ili nekog poremećaja, odnosno da se neko dete bolje i lakše odgaja vezujući se za kuče, za mače, kozu, ovcu (deca u seoskim sredinama), na primer.

Beba i kuce i mace - ne

Pri izboru kućnog ljubimca, važan je i uzrast dece.

- Ne možete da gajite mačke i bebe zajedno, bez obzira koliko mačka neće da ogrebe bebu u kolicima. Ali će u jednom trenutku da uskoči u kolica, da upadne u krevetac. Ne treba bebu izlagati ničemu osim lepom, sunčanom i zdravom prostoru.